Kolumne
Dragan Dakić
Prva pouka Hristova i naš posljednji čin
Koja je prva, neizrečena, pouka Hristova? Da li njen previd može biti uvod ka našem posljednjem činu?
Anegdote iz '90-tih
Sličnosti između kriza '90-tih i ovoga što danas vidimo su gotovo anegdotske. U posljedicama, pamtimo, nema anegdota. Mada nisam siguran šta zapravo znači to naše "pamtimo“ koje ćemo danas toliko puta čuti povodom početka NATO agresije 1999. godine. Da smo nešto naučili?
Novi Ustav ili statut Republike Srpske?
Ono o čemu se u našem javnom prostoru ne govori jeste šta Republika Srpska zapravo dobija? Da li zaista dobijamo najviši pravno-politički akt koji suvereno uređuje osnovne principe društvenog i državnog uređenja i sa kojim svi drugi zakoni i propisi, kao akti niže pravne snage, moraju biti usaglašeni?
Rješenje je van BiH
Danas je svijet bliži stanju neke patološke dijagnoze nego onome što se naziva zdravim razumom. Opazimo samo koliko nam umirujuće i osvježavajuće zvuče najjednostavniji prijedlozi poput „zaustavimo ubijanje“ ili pitanje zar treba „još jedan rat da bi shvatili da su ratovi besmisleni?“ Protagonisti ovih zdravorazumskih očiglednosti istinski bivaju so ovom svijetu ogrezlom u bljutavu afektivnost i impulsivnost. Čemu li se možemo nadati u takvim uslovima? Boljim školama i napretku za našu djecu?
BiH ili ne BiH
Еvidentno je da održanje centralizovane Bosne i Hercegovine podrazumijeva neodržanje državotvorne Republike Srpske i obrnuto: održanje državotvorne Republike Srpske podrazumijeva neodržanje centralizovane Bosne i Hercegovine. Konflikt ova dva vitalizma je nepomirljiv, a ovo su njegovi mogući okviri.
Marfijev dan 26.02.
Idiomsko gledanje na ovaj naslov koji u sebi sadrži datum presude u poznatom predmetu, i njegovo povezivanje sa tzv. „Marfijevim zakonom“, prikladnije je za bošnjački auditorijum. Naime, sporazum između Turske i Austro-Ugarske o priznavanju aneksije Bosne i Hercegovine sklopljen je 26. 02. 1909. godine. Ovaj potez Turske, Muslimani u Bosni i Hercegovini (danas Bošnjaci), su shvatili kao tešku izdaju.
Zajedničko nam je?
Vansova lekcija iz Minhena o nedemokratskoj prirodi Еvrope zasnovanoj na negaciji, možda je trebala njenom zapadnom dijelu ogrezlom u svakojaki nihilizam.
Državotvorenje
Šta je potrebno da nastane država? Ovo pitanje spada u red onih, uvijek aktuelnih pitanja. Danas svjetsku teritoriju međusobno dijeli oko 200 država, dok tu istu teritoriju naseljava preko 10.000 grupa koje bi mogle da formiraju svaka svoju državu. Zato, pitanje nastanka države ne gubi važnost a odgovore nude najrazličitije teorije dodajući ili oduzimajući elemente svojim doktrinarnim formulama.
Zeitenwende srpski sine!
U svom vanrednom obraćanju Bundestagu povodom izbijanja sukoba u Ukrajini 2022. godine, njemački kancelar je saopštio da su Еvropa i Njemačka ušle u novo istorijsko doba.
PODUDARANjA
U zonama civilizacija na srpsku slavu se gleda kao na kulturološki fenomen. Prepoznata je kao differentia specifica srpskog pravoslavlja, lišena bilo kakvog prizvuka etnocentrizma ili etnomoralizma. Na naš ponos, ovaj svetosavski ram srpskog identiteta je od 2014. godine, uvršten na UNЕSKO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
NARATIVNA GRЕŠKA I DONALD TRAMP
Pogrešne riječi brišu istorijske pobjede. Istorija je puna takvih primjera što tuđih što naših. Trebalo bi da je ta skupa lekcija već naučena. Ipak, neke fraze se i danas potkradu i postanu dio narativa. Jedna takva, suštinski i terminološki pogrešna a široko prihvaćena fraza je „Ustavni sud Bosne i Hercegovine“.