Oni to rade prikrivanjem i zamjenom sastojaka, razblaživanjem tečnih proizvoda vodom, neadekvatnom promocijom i nepravilnim deklarisanjem, upozoreno je na konferenciji o bezbjednosti i kontroli hrane u Srbiji.

Zloupotrebi i neadekvatnim predstavljanjem na tržištu najviše su izloženi proizvodi od mlijeka i mesa, kao i maslinovo ulje, riba i organska hrana, naveli su učesnici.

Obmanuti mogu biti svi u prehrambenom lancu, od potrošača preko trgovaca do proizvođača.

Onlajn diskusiju su organizovali Delegacija za EU u Srbiji i Centar za evropske politike kako bi predstavili načine krivotvorenja u prehrambenoj industriji, ali i mjere zaštite i bezbjednosti u kontroli kvaliteta koje bi prevare u ovom sektoru svele na minimum.

"Na osnovu 68.000 provjera koje su sprovedene u prodavnicama, pijacama, aerodromima, morskom lukama i industrijskim domaćinstvima 72 zemlje Evrope, zaplijenjeni su lažni prehrambeni prizvodi, 'fake food' u vrijednosti od 53,8 miliona evra u periodu od decembra 2020. do jula 2021. godine", navela je istraživač prevara u hrani u Direktoratu Evropske komisije za zdravlje i bezbjednost hrane (DG Sante) Eva Zigner, predstavljajući rezultate akcije "OPSON X".

Istakla je da je tom akcijom zaplijenjeno 15.000 tona neadekvatne hrane za tržište i 33 miliona litara pića, te dodala da je u programu učestvovalo više nadležnih institucija EU kao sto su DG SANTE, Evropska kancelarija protiv prevare (OLAF) i Kancelarija EU za intelektualnu svojinu (EUIPO).

Ona je, takođe, definisala pojam prevare kao krivično djelo i zaključila da bi se suzbila ovakva vrsta zloupotrebe u Srbiji neophodno je da se sarađuje sa zemljama EU kako bi se provjera kvaliteta robe prilikom uvoza i izvoza podigla na viši nivo.

Načelnik odjeljenja za veterinarsku inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zoran Ivanović istakao je da u prevarama koje se vrše u industriji hrane treba da učestvuju pored inspekcijskih organa i sud i policija, jer se radi o krivičnom djelu.

Dodao je da je zaštita potrošača u nadležnosti Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i poručio da bi sve institucije trebalo da se uključe kako bi se uveo jasan pravilnik o tome šta određeni proizvod treba da sadrži i kako se proizvodi, kao i da se reguliše pitanje zloupotrebe i bezbjednosti potrošača.

Govoreći o svojoj struci, naveo je da se najčešće prevare dešavaju kod prodavaca i proizvođača roštiljskog mesa, gdje proizvod sadrži niži sadržaj proteina nego što je na deklaraciji ili manji procenat junećeg mesa nego što je predviđeno.

Predsjednik Upravnog odbora Mreže za ruralni razvoj Srbije Dragan Roganović rekao je da su na meti prevara trgovaca koji preprodaju i mijenjaju robu su mali proizvođači jer, kako kaže, veliki potrošači imaju razvijeniji sistem bezbjednosti.

"Zelene pijace nekada su bile preprodajna mjesta za izvorne proizvođače hrane, dok sada hrana na pijacama potiče iz veleprodaje, ispunjava hemijsku kontrolu, ali nema veze sa primarnim proizvođačima", kazao je on.

Na konferenciji je objašnjeno da u lancu prehrambene industrije prevareni mogu biti kako potrošači tako i proizvođači i trgovci, ali i zaključeno da je pritisak nelojalne konkurencije najviše na malim proizvođačima.

Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kazao je da je u prodaji takozvani "pekarski med" koji nije štetan po zdravlje, ali zbog nedostataka ne može da se koristi u ishrani već za pravljenje proizvoda od tijesta.

Objasnio je da se promjenom deklaracije ovaj med prodaje kao prirodni med, iako nema botaničko porjeklo meda.