Iz ove stranke navode da je istorijska odgovornost na premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću, te poručuju da će i dalje dolaziti "na molitvu i poklonjenje nevinim žrtvama Blajburga". 

Oni navode da su "svi problemi oko komemoracije i mise u koincidenciji sa dolaskom Ive Sanadera na vlast", a da su kulminirali sa sadašnjim premijerom Plenkovićem i njegovim koalicionim partnerom - Samostalnom demokratskom srpskom strankom (SDSS) Milorada Pupovca, koji je u ovoj koaliciji "nesporni autoritet u istorijskim i ideološkim manipulacijama". 

U HSP-u smatraju da je do sadašnjeg stanja doveo "nejasan javni stav Crkve i politike o "ovoj bolnoj rani na tkivu hrvatskog naroda i korištenje istog za političke potrebe, najčešće u predizborne svrhe". 

Iz ove ultradesničarske stranke ocjenjuju da je odluka koruškog biskupa da zabrani misu "neprihvatljiva, sramna i ničim odbranjiva", kao i da je u upliva u tome imala i hrvatska politika. 

Katolička crkva u Koruškoj odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Blajburga, jer smatra da se se ova misa politički instrumentalizuje. 

"Misa na polju pored Blajburga postala je dio političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju istorije", navodi se u pismu koje je potpisao sekretar Biskupije u Klangenfurtu Engelbert Gugenberger. 

Hrvatska biskupska konferencija ne slaže se sa odlukom Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopusti održavanje mise zadušnice kod Blajburga i u potpunosti odbacuje razloge za njeno donošenje. 

Austrija je od prošle godine pooštrila odnos prema skupu u Blajburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih poslanika u Evropskom parlamentu. 

Nedavno je u Austriji stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz Nezavisne Države Hrvatske. 

Hrvatske organizacije, uz podršku vlasti u Zagrebu, godinama organizuju okupljanje u Blajburgu, gdje odaju pomen mnogobrojnim ustašama i domobranima poginulim dok su bježali iz NDH, nakon zločina počinjenih nad Srbima, Jevrejima, Romima i antifašistima. 

Dio evropskih medija nazvao je ta okupljanja najvećim neofašističkim manifestacijama nakon Drugog svjetskog rata.