Da spoljnu politiku BiH iz dana u dan potresaju skandali, posebno od kako se na čelu Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara nalazi Bisera Turković, koja je u potpunosti uzurpirala spoljnu politiku ne konsultujući se i ne usaglašavajući je sa Predsjedništvom BiH, koje je nadležno za vođenje spoljne politke, dokaz je i nedavni prijedlog za imenovanje Harisa Silajdžića za počasnog člana Komiteta za nagradu Nelson Mendela.
Taj prijedlog, u ime BiH, samoinicijativno je uputio ambasador i stalni predstavnik BiH pri UN u Njujorku Sven Alkalaj, iako Predsjedništvo BiH nije bilo upoznato, niti je shodno tome donosilo odluku o kandidaturi.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, da bi zaustavio ovaj skandal uputio je pismo predsjedniku 74. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u Njujork Tiđani Muhamad Bandi i svim zemljama članicama Istočno-evropske grupe pri UN-u, navodeći da je pismo Svena Alkalaja samoinicijativno i ništvano.
Nakon ovog skandala, nema sumnje da bi trebalo da bude zatraženo i izjašnjenje Turkovićeve - da li je znala za pismo Svena Alkalaja i da li mu je ona dala odobrenje da bude član delegacije hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića tokom posjete Kanadi.
Od kako se na čelu MIP-a nalazi Bisera Turković očigledno je svima da je u spoljnoj politici BiH izgubljen i Ustav i Dejton i mjera i obzir, te da je i ovaj potez Alkalaja samo jedan u nizu koji doprinosi urušavanju BiH. Pojedini političari u BiH smatraju da samo oni imaju isključivi ekskluzivitet nad tom zemljom, da mogu da rade što hoće, doživljavajući BiH kao zemlju samo jednog, bošnjačkog naroda. Pri tom, redovno "zaboravljaju" da je BiH sastavljena od dva eniteta i tri konstitutivna naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Posebna priča je nelegalni prijedlog da počasni član Komiteta za nagradu koja nosi ime poznatog mirotvorca Nelsona Mendele bude Haris Silajdžić, čovjek koji se nalazi u najužoj grupi Bošnjaka koji su kreirali ratni scenario u BiH i koji je kao član Predsjedništva BiH 2007. godine u Rigs biblioteci u Džordžtaunu, između ostalog, rekao da se "mir u BiH ne može uzeti zdravo za gotovo, kao ni demokratija".
Silajdžić će svakako ostati upamćen i po svojoj izjavi prepunoj mrzilačke strasti prema Srbima a to je da je njegov krajnji politički cilj ukidanje Republike Srpske.
U Komitetu za nagradu "Nelson Mendela" svakako bi trebalo da znaju i da je protiv Silajdžića, kao visokog funkcionera takozvane Republike BiH, Policijska uprava Trebinje dostavila izvještaj Tužilaštvu BiH u kojem je navedeno da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv čovječnosti na području opštine Konjic od 1992.-1995. donoseći odluke o osnivanju logora na području Konjica, Čelebića, Musala i Bradine.
Silajdžić je prepoznat i kao najodgovorniji za osnivanje logora za Hrvate zajedno sa Selmom Cikotićem kako tvrdi predsjednik Hrvatskog udruženja logoraša FBiH Mirko Zelenika.
Da li takav čovjek može biti počasni član Komiteta za uglednu nagradu Nelson Mendela - pitanje je za Alkalaja i Biseru Turković.
Takvo diplomatsko posrtanje je bezočno i očigledno ima za cilj očišćenje biografije Harisa Silajdžića kao političara koji je uspostavljao ratnu opciju i vršio brutalnu militarizaciju BiH, uperenu protiv ostala dva naroda, obezvređujući tako ljudsko dostojanstvo i postojanje.
