Ovo mlijeko, dodaje, može biti korisno upravo kod bolesti disajnog sistema, zbog čega se nerijetko i preporučuje u te svrhe.

"Jako je skupo, pa se često koristi tek povremeno, kao "terapija" kod nekih stanja", kaže Sandra Marić Bulat.

"Magareće mlijeko najsličnije je majčinom po sastavu i po stepenu probavljivosti", tvrdi dijetetičarka Olja Martinić.

Kada je riječ o kozjem mlijeku, Martinić kaže da se ono preporučuje ljudima s probavnim smetnjama jer se lakše probavlja od kravljeg.

Istina je da je kravlje mlijeko treći alergen kod djece, ali je pritom važno napomenuti da su 90 odsto svih dostupnih mlijeka – kravlja mlijeka. Naime, sve dječje formule bazirane su na kravljem mlijeku. Budući da ostalih 10 odsto čine sva ostala mlijeka, teško jer reći u kojem su postotku ljudi osjetljivi na ta mlijeka.

"Takođe, pogrešno se vjeruje da kozje mlijeko ne sadrži laktozu (mliječni šećer), ali je lakše probavljivo od kravljeg. Naime, enzim lipaza, koji se nalazi u ljudskom tijelu, a koji je zadužen za razgradnju masti, uspješnije razgrađuje globule iz kozjeg mlijeka od onih u kravljem. Zato je dobar izbor za ljude koji pate od probavnih bolesti poput kolitisa te onkoloških bolesnika koji imaju problema s crijevima", pojašnjava Martinić.

Dodaje da je kozje mlijeko veoma bogato vitaminima B grupe, kojih ima više nego u kravljem, ali većina ljudi ga ne voli zbog specifičnog mirisa i okusa. Holesterola ima podjednako u kozjem i kravljem mlijeku, ali najviše ga ima u ovčijem.

"Iako ima dva puta više vitamina D od kravljeg mlijeka, ima i dvostruko više kalorija, pa bi svakodnevna upotreba mogla potaknuti debljanje", upozorava dijetetičarka te kaže da ovčje mlijeko ima i visok udio bjelančevina, pa se koristi za proizvodnju albuminskih sireva, odnosno skute. Ti su sirevi pogodni za sportiste i ljude u razvoju.

(Ljepota&Zdravlje)