Rupe na morskom dnu obično ne bi posebno iznenadile okeanografe i pomorske biologe, ali ove, nedavno otkrivene, su imale nevjerovatno pravilan oblik i uredan, ravnomjeran raspored. Da se ne nalaze otprilike dva i po kilometra ispod površine Atlantskog okeana u potpunoj nedođiji, još bi se moglo pomisliti da su djelo ljudskih ruku.

Istraživači američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) na brodu "Okeans eksplorer" koristili su robotsku podmornicu za istraživanje podvodnog vulkanskog grebena sjeverno od Azorskog arhipelaga, u blizini Portugala, 23. jula. Otprilike nedjelju dana kasnije, istraživači su identifikovali još četiri seta rupa oko 483 kilometra dalje, na 1,6 kilometara dubine, piše Science Alert, prenosi RTS.

NOAA je zatražila mišljenje javnosti i na službenoj stranici na Facebooku i Twitteru pitala pratioce šta misle od čega potiču ove rupe. Dobijali su, naravno, najrazličitije odgovore - od vanzemaljaca i nepoznate vrste rakova, do izbijanja gasa.

"Rupe neodoljivo podsjećaju na djelo ljudskih ruku, a male gomile sedimenta oko njih ukazuju da su iskopane. Pokušali smo, ali nismo bili u mogućnosti da zavirimo u rupe i probodemo ih alatima sa vozila na daljinsko upravljanje", stoji u saopštenju NOAA za javnost.

Da bi stvar bila još čudnija, ovo nije prvi put da naučnici vide ovakve rupe. One zbunjuju istraživače skoro 20 godina. Godine 2004. objavljeno je da su u istom regionu viđene iste takve rupe, a kako bi ih opisali, istraživači su ih nazvali "lebenspuren", što na njemačkom znači "tragovi života".

"Od čega potiču ove rupe i na koji su način napravljene i dalje je nepoznato, ali okolni sedimenti mogu da upućuju na zaključak da su ih napravile infanualni organizmi (vodene životinje koje žive u supstratu i koje su posebno česte u mekim sedimentima)", napisali su autori izvještaja iz 2004. godine.

"Nijedan načinjen krupan plan ovih otvora nije pokazivao da se unutra nalaze bilo kavi živi organizmi. Nije bilo vidljivo ni da li su rupe međusobno bile povezane ispod površine sedimenta".

U nedavnoj ekspediciji, istraživači su bili u mogućnosti da uzorkuju sediment oko rupa pomoću uređaja za usisavanje kojim je opremljena istraživačka podmornica, u nadi da će možda rasvijetliti živi li nešto unutra ili ne.

Nakon što je radio i na nedavnom istraživanju i na dokumentu iz 2004. godine, pomorski biolog Majkl Vekione želi da sazna šta se krije ispod Srednjoatlantskog pijeska.

"Tamo se nešto važno dešava, a mi ne znamo šta je. Misterije još uvijek postoje", rekao je Vekione za Njujork tajms, prenosi Sajens alert.

Misteriozni Srednjoatlantski greben

Prostirući se duž impresivnih 16.000 kilometara Srednjoatlantski greben je najduži planinski vijenac na svijetu - uprkos činjenici da ga većina nas nikada nije vidjela.

Veoma malo se zna o tom regionu i zato je NOAA poslala ekspediciju. Oni će istraživati i oblast raseda Čarli-Gibs koji presijeca greben i Azorsku visoravan, koja se nalazi istočno od Serednjoatlantskog grebena gdje se spajaju tri glavne tektonske ploče.

Kao što se i može pretpostaviti s obzirom na sve ove karakteristike reljefa, Srednjoatlantski greben je žarište zemljotresa, a u tom potezu se nalazi i veliki broj hidrotermalnih izvora gdje magma iz unutrašnjosti zemlje obezbjeđuje toplotu koja omogućava život na velikim dubinama.

Članovi misije se nadaju da će saznati još nešto o tom okeanskom ekosistemu, ali i o nastanku čudnih rupa.

Great ideas re: origin of mysterious holes seen at 2,540 m (1.6 mi) depth during #Okeanos Voyage to the Ridge 2022! This wasn't 1st time these were seen & while scientists aren't sure how holes formed, they suspect their origin is likely biological: https://t.co/yGpbuz7phP pic.twitter.com/dOuIjPlHX9

— NOAA Ocean Exploration (@oceanexplorer) July 27, 2022