Trenutno u Austriji ima oko 2,5 miliona penzionera, a do 2045. očekuje se porast na 3,25 miliona.
Istovremeno je sve manje mladih koji mogu finansirati mirovine.
Savez ionako svake godine mora nadoknaditi ogroman iznos – čak 30 milijardi evra – za penzioni sistem, što čini 25 odsto ukupnog budžeta.
Novac koji zbog toga nedostaje za druge projekte. Zato sada stižu rigorozne mjere. Vlada je čekala završetak izbora u Beču, a sada je "izvadila mačka iz vreće" i na stol stavila teške mirovinske reforme.
Predstavljanje bez ministra iz SPO
Mjere su u srijedu u Parlamentu predstavili šefovi klubova poslanika Avgust Veginger (OVP) i Janik Šeti (NЕOS). Ali, za stolom nije bila prisutna nadležni ministar za rad i socijalna pitanja iz redova SPO-a, Korinna Šuman. Šeti je pokušao umanjiti značaj njenog odsustva rekavši kako su se tako dogovorili i da nije neophodno da uvijek nastupaju svi predstavnici koalicije. Ipak, njen izostanak otvara brojna pitanja…
Sljedeći paket štednje u penzionom sistemu donosi važne promjene – prve mjere idu već u petak u javno savjetovanje.
Rani odlazak u mirovinu tek sa 63 godine
Koridor mirovina kasnije: Kao što je najavljeno u vladinom programu, pristup tzv. "koridor" penzije pomjera se na kasniju dob.
Dosad se moglo ići u prijevremenu penziju s navršenih 62 godine, uz ispunjavanje uslova (480 mjeseci osiguranja, tj. 40 godina). Nova starosna granica biće 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranja povećava se na 42 – i to postepeno, svaka tri mjeseca za dva mjeseca.
Ova promjena ide u savjetovanje u petak, a na snagu bi trebala stupiti 1. januara 2026.
Uštede za budžet
Zahvaljujući kasnijem odlasku u penziju, država očekuje uštede od milijardu evra do 2029./30.
Takođe u petak ide u savjetovanje nova regulativa tzv. alikvotiranja. Riječ je o tome u kolikoj mjeri oni koji su tek nedavno otišli u penziju imaju pravo na godišnje povećanje penzija.
"Dogovorili smo da to ubuduće bude uopšteno 50 odsto, bez obzira na mjesec u kojem osoba ode u penziju“, objasnio je Veginger.
Djelimična penzija: Novi model od 2026.
Od januara 2026. uvodi se nova mogućnost – djelimična penzija. To znači da će radnici nakon 42 godine staža moći skratiti radno vrijeme i istovremeno primati dio penzije.
I dalje će se uplaćivati doprinosi u penzioni fond, što će kasnije povećati ukupni iznos pune penzije.
Primjer: ako se radno vrijeme smanji za 50 %, isplaćivaće se 50 % plate i 50 % penzije. Takođe će biti moguće uzeti 25 % ili 75 % penzije, uz proporcionalno skraćenje radnog vremena.
Primjer izračuna:
Radnik koji zarađuje 4.000 € bruto i ode u djelimičnu penziju s 63 godine (50 %) imaće ukupno 2.475 € neto mjesečno.
Radiće upola manje, a gubitak prihoda biće relativno mali (puna plaća bi iznosila 2.712 €). Ako bi odmah otišao u punu penziju, imao bi samo 1.283 €.
Uz djelimičnu penziju, s 65 godina dobiće punu penziju od 2.783 € neto.
Cilj: učiniti rad u starijoj dobi privlačnijim
"To je vin-vin situacija“, kaže Veginger.
Radnik ostaje duže u sistemu rada, država dobija doprinos, a konačna penzija je viša.
Djelimična penzija dio je paketa mjera koje bi trebale podstaći ljude da ostanu duže zaposleni – nešto za štao se OVP posebno zalagala.
Postojeći model prijevremenog penzionisanja zbog starije dobi neće se ukinuti, već će se uskladiti s novom djelimičnom penzijom. To znači da će se moći koristiti samo dok osoba nema pravo na "koridor“ ili djelimičnu penziju.
Veginger očekuje da će već u početku hiljade ljudi iskoristiti ovu novu mogućnost. Očekivane uštede za budžet: 120 miliona evra 2026, 380 miliona 2027, 710 miliona 2028. i čak milijardu evra 2029.
"Zračni jastuk“ za budžet
Mehanizam održivosti: Ovo je, prema Vegingeru i Šetiju, najveća penziona reforma u posljednjih 20 godina.
Uvodi se i zakonski mehanizam održivosti.
"To je kao zračni jastuk za budžet“, objašnjava Šeti.
Ako se planirane uštede u ovoj zakonodavnoj fazi ne ostvare, sljedeća će vlada biti zakonski obavezana preduzeti dodatne korake.
.webp)
