Američka digitalna banka Merkuri nedavno je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo probleme hrvatskim startapovima i tehnološkim firmama koji su koristili njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD.
Hrvatska se tako našla na listi sa zemljama poput Sjeverne Koreje, Avganistana, Kube i Irana, piše "Forbs Hrvatska".
Jedan od pogođenih ovom odlukom, ali ne i jedini, osnivač je "CircuitMessa", Albert Gajšak, koji na američkom tržištu posluje već godinama, a račun u Merkuriju ima od 2019. godine i nikada nije imao nikakvih problema. Sada ima mjesec dana da nađe novu banku jer je dobio obavještenje da mu se 22. avgusta gasi račun.
"Sa žaljenjem vas obavještavamo da, zbog nedavnih promjena u načinu na koji određujemo podobnost računa, više ne možemo podržavati račune za firme s pridruženim adresama koje se nalaze u zemljama na popisu. Kao rezultat toga, zatvorićemo Merkuri račun za CircuitMessa, 22. avgusta 2024. Ova odluka nije donesena olako. Izvinjavamo se zbog mogućih poremećaja koje ova odluka može uzrokovati, a naš tim je ovdje da vam pomogne u procesu zatvaranja računa tokom sljedećih nekoliko sedmica", stoji u dopisu koji je Gajšak dobio od Merkurija.
Merkuri je fajnteh kompanija osnovana 2017. godine koja se specijalizovala za pružanje usluge upravo startapovima i tehnološkim kompanijama.
Njihove usluge koriste mnoge kompanije tog profila iz Еvrope, koje se probijaju na američko tržište.
Gajšak za "Forbs Hrvatska" kaže da je niz hrvatskih teh kompanija pogođen ovom odlukom.
"Prvi put u životu se osjećam loše zato što sam iz Hrvatske", rekao je.
Dodaje da mu se čini da je najveći problem što osnivači imaju hrvatske adrese.
"Mi imamo tvrtku registrovanu u SAD, ali su osnivači iz Hrvatske i to im očigledno predstavlja problem. Preselićemo poslovanje u drugu banku. Čudno mi je da se samo ova banka odlučila za taj potez. Pogledajte popis zabranjenih zemalja. Sjeverna Koreja, Ruanda, Nigerija... i Hrvatska. Mi smo u ligi prvaka", kaže Gajšak.
Merkuri je u šturom odgovoru "Forbsu Hrvatska" rekao da se drže strogih standarda usklađenosti i da uzimaju u obzir brojne faktore pri procjeni rizika.
U njihovom odgovoru stoji i izvinjenje pogođenima ovom odlukom, ali i da će i dalje biti otvoreni za međunarodne preduzetnike koji imaju firme u Americi. Ali ne i za one iz Hrvatske.
