Neke porodice poginulih srpskih boraca u Hrvatskoj, ne čekajući najavljenu akciju Domovinskog pokreta, na čiju inicijativu je donijet Zakon o grobljima, uklonilo je obilježja koja, prema ovom aktu, ''vrijeđaju osjećanja Hrvata''.
Novi Zakon o grobljima, koji obavezuje uklanjanje nadgrobniih spomenika Srba koji na bilo koji način navodno vrijeđaju osjećanja Hrvata, hrvatski sabor je donio u aprilu.
Domovinski pokret je već podnio više prijava za uklanjanje određenih spomenika, a neke porodice su to učinile ne čekajući reakciju tog pokreta.
Jedna porodica je sa nadgrobnog spomenika u Kistanju kraj Knina uklonila sve ''sporne'' oznake. Na tom spomeniku sada više nema pokojnikove biste u uniformi, kao ni teksta da je poginuo za Krajinu. Slično je učinila i porodica pokojnika na jednom grobu u Žagroviću kod Knina.
Prije nekoliko dana, Šibensko-kninski ogranak Domovinskog pokreta (DP) pokrenuo je postupak rušenja dva nadgrobna spomenika u selu Žagrović kod Knina, jer smatraju da nisu u skladu sa Zakonom o grobljima i da vrijeđaju i omalovažavaju ''domovinski rat''. Riječ je o dva nadgrobna spomenika na kojima su preminuli u uniformi Jugoslovenske narodne armije (JNA), a jedan od njih je već uklonjen. Sklonjena je spomen-tabla, a grob stoji bez obilježja.
A inicijatori ne samo da se ne stide svojih postupaka, ne zaziru ni od revizije istorije.
Lider Domovinskog pokreta Ivan Penava kaže da je to ishod gdje same porodice postupaju po Zakonu i, kako je naveo, ''ispravljaju stvari koje su možda bile primjerene na okupiranom području nekih davnih godina''.
''Ali, za sve nas ostale u Hrvatskoj nikad nisu bile ni način ni emocija ni pristup, a kamoli poruke koje ti nadgrobni spomenici šalju nešto prihvatljivo, nešto što pripada našem civilizacijskom krugu. Apsolutno u tom smislu ovakve akcije u režiji samih porodica i pozdravljamo'', rekao je Penava, prenosi HRT.
Podsjetimo, Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon osudio je donošenje novog zakona u Hrvatskoj koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika podignutih nakon 1990. godine.
Gujon je upozorio domaću i međunarodnu javnost na ''akt institucionalne diskriminacije'' koji će, kako je naveo, imati ''ozbiljne posljedice''. Naglasio je da novi hrvatski zakon cilja spomenike koji odaju poštu srpskim vojnicima i civilnim žrtvama tokom rata od 1991. do 1995. godine, ili su ispisani ćiriličnim pismom koje Srbi koriste, prenosi RT Balkan.
