"Vrlo je jasno da u ovakvoj situaciji uvijek neko progovori i kaže: Želim da stvari idu u ovom pravcu, a to je vođstvo… Moram da kažem nekima od ovih dječaka i djevojčica: Zato što ne radim ono što oni žele, zbog toga ja vodim", arogantno je u jednom intervjuu odgovorio kancelar Olaf Šolc na sve veći broj kritika upravo iz poslaničkih klupa vladajuće koalicije.
Bio je to neuobičajeno iznervirani nastup poslovično smirenog kancelara. Ali, to ne bi trebalo ni da čudi, budući da se Šolc već nedjeljama, iz dana u dan, suočava sa sve intenzivnijim medijskim i političkim rafalom kritika zbog postupanja u okviru rata u Ukrajini.
Paradoksa li, Šolcu se obija o glavu upravo njegov predizborni slogan: "Ako tražite vođstvo, i dobićete ga".
Kritičari iz Njemačke, ali i širom svijeta spočitavaju Šolcu manjak vođstva i odlučnosti, prije svega zbog njegovog odbijanja da odobri isporuku njemačkog teškog naoružanja Ukrajini i da pristane da Evropska unija uvede embargo na uvoz energenata iz Rusije.
Berlin ne želi da bude "zaraćena strana" sa Moskvom
Njemačka je Ukrajini do sada slala protivtenkovske i protivavionske rakete, potom automatsko oružje, vozila, uređaje za noćno osmatranje i sredstva lične zaštite, ukupne vrijednosti oko osamdeset miliona evra.
Međutim, Kijev od Berlina za rat protiv ruskih snaga traži takozvano teško naoružanje i to borbena oklopna vozila, tenkove, borbene avione, helikoptere, brodove i podmornice. Ali bezuspješno, jer kancelar Šolc to odbija.
I zbog toga dolazi na udar kritika, čak i iz redova sopstvene koalicije. Konkretno, jedna od niza kritika koja je proteklih dana najviše odjeknula u nemačkoj javnosti jeste ona koja je uslijedila nakon što su Ukrajinu posetili predsjednici tri odbora Bundestaga – za spoljne odnose, odbranu i Evropu – koji su ujedno i vodeći funkcioneri tri vladajuće stranke socijaldemokrata, liberala i Zelenih.
Najoštrija je tu bila predsjednica Odbora za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman koja je, zajedno sa svojim kolegama, zahtjevala od kancelara da se Ukrajina naoruža njemačkim tenkovima.
"Šolc je održao impresivan govor u Bundestagu (kada je krajem februara najavio zaokret u spoljnoj i bezbjednosnoj politici Njemačke). Nažalost, poslije toga je izostalo zavrtanje rukava", rekla je ova funkcionerka liberala, ističući da Šolcova komunikacija Njemačkoj stvara "imidž zemlje koja oklijeva".
I dok se upravo na ove poslanike Bundestaga odnosilo kancelarovo prozivanje "dječaka i djevojčica", njihova kritika je očigledno imala donekle uticaja pa je kancelar sazvao konferenciju za novinare, nakon video-sastanka sa liderima zemalja G-7 i istočnoevropskih članica NATO-a.
Iako su svi očekivali još jedan preokret, Šolc je samo eksplicitnije objasnio već objavljeni plan o slanju finansijske vojne pomoći Ukrajini od više od milijardu evra, kao i svoj stav da Nemačka neće Ukrajini slati teško naoružanje jer bi to moglo da vodi ka nekontrolisanoj eskalaciji događaja.
Uz ponovno isticanje da je Bundesver nedovoljno opremljen da bi Ukrajincima slao naoružanje iz sopstvenih zaliha, on je dodao da "mora da bude zagarantovana sopstvena sposobnost odbrane Njemačke".
Osim toga, on je istakao da nema svrhe Ukrajincima slati najnovije zapadno naoružanje jer njihovi vojnici nisu obučeni za njegovo korišćenje, te da to nije moguće uraditi u kratkom roku.
Kancelar je još jednom ponovio da se NATO neće miješati u ovaj rat, a iz svih njegovih odgovora na novinarska pitanja je provejavao stav koji se može čuti u pojedinim medijskim analizama, da zapravo zvanični Berlin ne želi da slanjem teškog naoružanja dođe u situaciju da Moskva to protumači kao da je i Njemačka "zaraćena strana" prema međunarodnom pravu.
Medijsko razobličavanje kancelarovih blefova
Svoje "ne" slanju teškog naoružanje kancelar je objašnjavao i tvrdnjom da je vlada tražila od njemačke namjenske industrije da joj kaže koju vrstu naoružanja može da proizvede i isporuči u bliskoj budućnosti, te da se vlada drži tog spiska, koji je nedavno poslat i Ukrajini da izabere šta hoće a da će Njemačka te nabavke platiti.
Međutim, njemački mediji ta obrazloženja nisu prihvatili zdravo za gotovo, već su uslijedila medijska otkrića "kancelarovih blefova".
Njemački najtiražniji dnevni list Bild otkrio je da je njemačka vlada sa izvornog spiska, koji je dobila od njemačkih proizvođača, izbacila oklopna borbena vozila "marder" i "bokser", kao i borbene tenkove "leopard 2" i pancerhaubice 2000.
Drugim riječima, njemačka vlada je teško naoružanje izbacila sa spiska, a upravo se ono nalazi na "spisku potreba" koji je Njemačkoj krajem marta poslalo ukrajinsko ministarstvo odbrane.
Štaviše, Bild je otkrio da je Kijev početkom aprila još dva puta Berlinu poslao zahtjeve za teškim naoružanjem, ali da se kancelar na to nije obazirao, sve vrijeme blefirajući u javnosti da je takozvana industrijska lista koordinisana sa ukrajinskim ministarstvom odbrane.
S druge strane, berlinski dnevnik Velt došao je do vladinih dokumenata iz kojih se vidi da njemačka savezna vlada u posljednje tri nedjelje, konkretno između 30. marta i 21. aprila, ne samo da nije isporučila dodatne protivavionske i antitenkovske rakete, već "jedva da je dobila neko dodatno oružje vrijedno pominjanja".
Opozicija hoće da obori kancelara zbog Ukrajine
Ukrajinski ambasador u Ukrajini Andrij Meljnik, kojeg pojedini njemački komentatori nazivaju istinskim opozicionim liderom u Njemačkoj, razočaran je bio Šolcovim izjavama, otvoreno sumnjajući u argument da Bundesver nije dovoljno opremljen.
"Teza da Bundesver nije u stanju da isporuči dodatno naoružanje nije razumljiva", istakao je Meljnik, dodajući da, primjera radi, njemačka vojska ima više od 400 borbenih vozila "marder" ("kuna"), od kojih se oko 100 koristi za obuku, te bi odmah mogla da budu predata Ukrajini.
"Od izuzetno krucijalne važnosti bi takođe imala isporuka ‘hovicera2000’."
Ambasador je čak napomenuo da u skladištima njemačke vojske ima 120 ovih tenkovskih haubica, kao i da od oko 800 oklopnih vozila za transport "lisica" veliki dio nije u upotrebi, te bi mogli da budu isporučeni Ukrajini.
I dok ambasador nediplomatski proziva kancelara i prebrojava komade teškog naoružanja Bundesvera, u Bundestagu opozicioni demohrišćanski blok CDU–CSU prijeti kancelaru da će tražiti njegov opoziv ukoliko Ukrajini ne pošalje teško naoružanje. Šef CDU Fridrih Merc takođe smatra da je sve pitanje političkog vođstva.
"Njemačka trenutno predsjedava G-7, a savezni kancelar Šolc je predsjednik najvećih industrijskih nacija svijeta. I u ovoj funkciji bi on mogao da kaže nešto. Ali on to ne čini", rekao je Merc, čija stranka kancelaru obećava da će sljedeće nedjelje tražiti glasanje o nepoverenju vladi, ukoliko ne dozvoli izvoz teškog naoružanja.
U moru kritika, objavljena je i anketa urađena za magazin Špigel po kojoj je na pitanje "da li biste trenutno opisali kancelara Šolca kao snažnog u vođstvu", čak 65 odsto ispitanika odgovorilo je "ne".
Ovaj rezultat je ironičan preokret u javnom mnjenju u kojem je Šolc pre samo tri meseca uživao odobravanje upravo 65 odsto ispitanika.
Zbog toga pola u šali, a pola u zbilji, ovih dana se u Berlinu pominje ocjena da ispada da će ruski rat protiv Ukrajine zaista dovesti do promjene režima. Ali ne u Kijevu već u Berlinu.
