Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić čak je najavio slanje protestnog pisma Švedskoj akademiji nauka i Nobelovom komitetu. Za bošnjačkog člana Predsjedništva odluka da se Handkeu dodijeli nagrada nosi poruku da je, kako smatra Šefik Džaferović, izgubljen moralni kompas. Svima koji se protive stigao je jasan odgovor. 

"Nobelova nagrada ne može biti oduzeta. U statutima Nobelove fondacije ne spominje se takva mogućnost. Nijedan od odbora za dodelu nagrada u Stokholmu ili Oslu nikad nije razmišljao o opozivu nagrade nakon što je dodeljena", poručuju iz Nobelove fondacije.

Odluka da Nobelova narada za književnost ove godine bude dodijeljena Handkeu razbjesnila je posebno Albance i Bošnjake. Handke je često dolazio u Srbiju i bio žestoki protivnik bombardovanja. Na prostorima nekadašnje Jugoslavije, dok je još trajao rat, napisao je esej "Pravda za Srbiju" i naišao na osudu u nekim zapadnim krugovima.

U obrazloženju odluke o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu stoji, između ostalog, da ju je on dobio zbog, "jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ, koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja". 

Prije dvije godine Handke je boravio je u Novom Sadu gdje mu je uručena nagrada "Milovan Vidaković". Tada je rekao da se ni danas ne kaje zbog stavova o Srbiji devedesetih. U Srbiji je dobio i Disovu nagradu, kao i nagradu "Momo Kapor", izabran je za inostranog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti. 

Osim toga, dobitnik je i velikog broja međunarodnih književnih nagrada, a u svoju "kolekciju", koliko god se neko tome protivio, sada je upisao i najprestižniju.