"Dijecezanski upravnik biskupije Gurk Klagenfurt mons. Engelbert Gugenberger, odlučio je ove godine da ne dopusti slavljenje mise zadušnice na blajburškom polju. Hrvatska biskupska konferencija sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u potpunosti ih odbacuje", ističe se u saopštenju HBK koje prenosi Hina.

Smatraju da "uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih".

Podsjećaju da su predstavnici HBK i Austrijske biskupske konferencije u nekoliko navrata razgovarali o obilježavanju blajburške tragedije. Takođe, navode i da se HBK uključila preko Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inostranstvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH u organizaciju misnoga slavlja na blajburškom polju 2003. godine.

"Svih proteklih godina, euharistijsko slavlje je proticalo dostojanstveno kako i priliči toj najuzvišenijoj molitvi Crkve", naglašava u saopštenju HBK.

Katolička Crkva u Koruškoj odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Blajburga zbog toga jer se ova misa politički instrumentalizovana, saopšteno je ranije u petak.

Sekretar biskupije u Klangenfurtu monisnjor Engelbert Gugenberger smatra da misa koja se trebala održati 18. maja šteti ugledu Katoličke crkve i da je "postala dio manifestacije koja se politički instrumentalizuje i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju istorije".

Austrija je od prošle godine pooštrila odnos prema skupu u Blajburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih poslanika u Evropskom parlamentu.

Nedavno je u Austriji stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz Nezavisne Države Hrvatske.

Hrvatske organizacije, uz podršku vlasti u Zagrebu, godinama organizuju okupljanje u Blajburgu, gdje odaju pomen mnogobrojnim ustašama i domobranima poginulim dok su bježali iz NDH, nakon zločina počinjenih nad Srbima, Јevrejima, Romima i antifašistima.

Dio evropskih medija nazvao je ta okupljanja najvećim neofašističkim manifestacijama nakon Drugog svjetskog rata.