"U martu je broj nepopunjenih radnih mjesta za koja poslodavci ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnom nivou od 558.000", stoji u saopštenju Instituta njemačke privrede, koji se poziva na vlastita istraživanja.

Manjak kvalifikovanih radnika, kako nadalje proizlazi iz ispitivanja, pogađa sve segmente tržišta rada, ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne njege, obrazovanja i građevinarstva.

"Samo u sektorima zdravstva, socijalne njege i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage", stoji u saopštenju IW-a.

U pandemijskim godinama 2020. i 2021. usporen je priliv stručne radne snage iz inostranstva, ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mjesta počeo mnogo prije. Jedan od razloga je i odlazak u penziju brojčano snažne generacije iz sredine pedesetih.

Zašto se ovo događa?

U subotu je objavljena i informacija savezne vlade po kojoj posljednjih godina raste broj penzionera, tj. osoba koje su navršile 67 godina, a koje su još uvijek aktivne na tržištu rada.

Prošle godine je 1.05 miliona stanovnika starijih od 67 bilo u nekom obliku radnog odnosa, što je osjetan porast u poređenju s 2010. godinom, kada je samo 685.000 penzionera još uvijek uz penziju odlazilo na posao.

Djelimično se ovaj fenomen povezuje s manjkom stručnjaka, zbog čega poslodavci mnoge kvalifikovane radnike i nakon odlaska u penziju vraćaju na staro radno mjesto.

Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Evropske unije, Njemačka je olakšala proces sticanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja van EU. Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na njemačko tržište rada.

Poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbjeglice iz Ukrajine što brže integrisale na njemačko tržište rada, prenosi "Index.hr".