Bio vozač ili ne, rijetko do kojeg građanina iz Republike Srpske nije pogodila vijest o poskupljenu goriva. Cijene dizela i benzina na pumpama u posljednjih dvadesetak dana skočile su za 4 do 6 feninga, a ono što brine većinu jeste da li će to direktno uticati i na poskupljenja životnih namirnica. Duško Đurđević kaže da mu je novčanik i bez tog rasta već sada tanji.
"Kako me nije pogodilo, pa pogodilo me, ja umjesto za 15 KM ja ga sipam za 30 KM. Nije samo mene pogodilo pogodilo je sve nas. Evo, gledaj sad, boca plina 28 KM, a nedavno je bila 19 KM. I šta više da vam pričam, šta imam više reći", rekao je Duško Đurđević.
Nije Republika Srpska jedina u kojoj cijene goriva rastu. Poskupljenje se osjetni u citavom svijetu.
Onaj ko je danas točio gorivo za benzin i dizel morao je izdvojiti u prosjeku 2,34 KM, a za plin 1,42 KM. Cijene u Republici Srpskoj visoke, ali i dalje niže nego u Federaciji i to za oko 10 feninga i niže nego u zemljama regiona za oko pola marke.
Stručnjaci nisu optimistični da će u skorijem periodu cijene padati. Njih diktira svjetsko tržište, a to što Republika Srpska nema robnih rezervi, ne ide joj u korist.Rezervi imaju distibuteri i to za 7 do 10 dana.
"Ono što se očekuje u narednom periodu je nestabilno tržište iz razloga ulaznih cijena, a usljed globalne energetske krize gdje nafta na Londonskoj berzi porasla na 740 dolara po toni, odnosno 85 dolara po barelu", kaže Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske.
Ovo je proizvod onoga što se dešava u posljednje dvije godine od početka pandemije virusa korona. Na početku kada su kretanja stanovništva bila svedena na minimum stvorile su se ogromne zalihe. Kada se privreda “probudila”, javile su se velike potrebe, proizvođači su ostali na minimumu proizvodnje što je dovelo do male količine robe, ali stvorilo mogućnost da diktiraju visoke cijene.
"Pošto smo mi malo tržište na nas se ta svjetska kretanja takođe odražavaju, nekada s manjim kašnjenjem, ali kad se odraze, pogotovo u siromašnim sredinama i siromašnim ekonomijama, to je jako nepovoljno. Gledamo iz ugla energenata kao pokretača privrede, energenta koji je sirovina, energenta koji služi za prevoz roba i s druge strane gledamo socijalni momenat kada je u pitanju životni standard", kaže Aleksandar Ljuboja, ekonomista.
Procjene su da će se ova globalna kriza preliti i u narednu godinu i da će u tom periodu biti nestabilno stanje na berzama energenata. Sve to, kažu ekonomisti, za sobom bi moglo povući i skok svih ostalih cijena.
