"I u postojećem aranžmanu i zakonskim okvirima, Centralna banka ima određene instrumente kojima bi mogla reagovati kada nastupe određeni poremećaji u finansijskoj sferi, u privrednoj, poput ovih koje je izazvala ova kriza. To je prije svega stopa obavezne rezerve, i generalno politika obavezne rezerve, naknade na obaveznu rezervu, sredstva viška iznad obavezne rezerve itd", kaže Radomir Božić, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu

Izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH nije realna u kratkom roku, između ostalog i zato što Upravni odbor Centralne banke već duže vrijeme funkcioniše u nepotpunom sastavu, bez srpskih predstavnika. Ukoliko se relativno brzo ne oslobodi dio obaveznih rezervi, čekaju nas veoma teška vremena - upozorava Božić. Privrednici u Republici Srpskoj podržavaju upotrebu tih sredstava, da bi se ekonomiji izašlo u susret. 

"U onom prvom setu mjera koje je Privredna komora Republike Srpske dostavila, između ostalog, tražili smo i stavljanje u funkciju sredstava Centralne banke u cilju pomoći privredi. 1.58-2.13 Jako je važno da se definišu načini kako će oni biti raspodijeljeni, ali u suštini je važno da u najkraćem roku nađemo modalitet - ako je promjena zakona uslov, da promjenimo i zakon - kako bismo ta sredstva stavili u funkciju podrške privredi", kaže Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik smatra da bi obavezne rezerve komercijalnih banaka u Centralnoj banci BiH trebalo da budu smanjene, kako bi likvidna sredstva bila dostupna za podršku privredi i kupovinu obveznica. Krajišnik podsjeća da postoje i slobodne rezerve Centralne banke, u iznosu većem od 800 miliona KM.