Dodik je juče ukazao da Centralna banka BiH raspolaže sa oko 15 milijardi KM deviznih rezervi, od kojih građani BiH nemaju nikakve koristi, što bi trebalo pod hitno promijeniti, te dio tog novca umjesto u inostrane uložiti u kupovinu domaćih obveznica, što bi značajno doprinijelo sanaciji energetske krize i očuvanju privrede u BiH.

Dodik je danas za "Glas Srpske" objasnio da je od 7,5 milijardi evra deviznih rezervi, koliko BiH trenutno ima, 5,5 milijardi upotrijebljeno za kupovinu obveznica njemačkih pokrajina, pojedinih provincija u Francuskoj, a nešto je iskorišćeno i za njemačke obveznice na saveznom nivou.

"U posljednjih četiri, pet godina za to što držimo u depozitima mi plaćamo kamatu. Umjesto da se taj novac iskoristi za kupovinu obveznica entiteta, kantona ili Brčko distrikta. Oni nam to ne dozvoljavaju. Zašto? Zato da bi se Njemačka jeftino finansirala našim parama, a mi uzimali kredite kod komercijalnih banaka", rekao je Dodik.

Šokantno je, kaže, da ne postoji politička volja da se to promijeni, a napominje i kako je, kada je to prije nekoliko godina prvi put pomenuo, njemačka ambasadorka zvala njegovog šefa kabineta da mu kaže da to što govori nije korektno.

"Dakle, nije rekla da je netačno, već da nije korektno", rekao je Dodik, dodajući da je sada pravo vrijeme da se ovo pitanje ponovo aktuelizuje.

On je pojasnio da bi se minimalnim izmjenama postojećeg Zakona o Centralnoj banci BiH moglo doći do ovog rješenja, koje bi umnogome finansijski pomoglo BiH.

Dodik je naveo da BiH trenutno ima pokriće za štampanje blizu milijardu maraka, koje bi sigurno dobro došle u energetskim i ekonomskim izazovima koji slijede, ali i da je to prema pomenutim zakonu zabranjeno.

"Istovremeno, mi ovdje imamo Kristijana Šmita, imamo Johana Satlera, imamo dvoje sudija Ustavnog suda, jedno iz Njemačke, drugo je Njemica iz Švajcarske, koji su ovdje očigledno došli da troše naše pare, a nas da drže u getu", podsjetio je Dodik.

Prema njegovim riječima, devizne rezerve služe kao pokriće za konvertibilnu marku i ukoliko bi neka od inostranih zemalja odlučila da blokira sredstva koja je dobila od BiH u vidu njenih deviznih rezervi, to bi gotovo izvjesno moglo dovesti do "rušenja" monetarnog sistema BiH.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske Milenko Krajišnik kaže da bi dio novca od postojećih deviznih rezervi Centralne banke BiH, kojim se u stvari "pokriva" marka, kako to propisuje "karensi bord", sigurno trebalo iskoristiti i za kupovinu obveznica na domaćem tržištu.

Da bi do toga došlo, neophodno je prije toga pristupiti izmjenama postojećeg Zakona o Centralnoj banci, ali je, kako dodaje, drugo pitanje da li je to i politički izvodljivo.

"Obveznice su razvojnog karaktera i namijenjene su za saniranje posljedica kriza. Ni BiH nije imuna na to, te je ovo pitanje potrebno što prije otvoriti kako se ne bi stalo sa privrednim razvojem u okolnostima kada ne znamo šta sutra nosi", rekao je Krajišnik.