To je stav akademske zajednice Republike Srpske koja je ovih dana peticijom dala svoj sud o pristrasnom djelovanju Ustavnog suda. Dogovor o izbacivanju stranih sudija, i radu Ustavnog suda, jedini je lijek za nastalu krizu u BiH. 

„Da svi faktori i politički subjekti političkog života u BiH sjednu za sto i da se dogovore da se u narednom periodu donese ono što svaka ozbiljna država na svijetu ima, a to je Zakon o Ustavnom sudu i da se na taj način reguliše rad. Ono što je takođe jedan nonsens i tiče se samo BiH da u Ustavnom sudu imate strance koji su su samo privremeno trebali, nakon završetaka rata, da pomognu pomirenju naroda u BiH“, istakao je Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

Stručnjaci iz oblasti ustavnog prava poručuju da je Ustavni sud BiH izmjenom pravilnika delegitimisao sam sebe. Od tada je u BiH zavladala opšta pravna nesigurnost. 

„Ustavni sud BiH koji bi zasijedao i raspravljao o pitanjima koja se tiču oba eniteta ili jednog entieta, a da u radu suda ne učestvuju sudije iz tog entiteta, u stvari delegitimiše svoju odluku. Vi ste svjedoci da ovo predstavlja kontinuitet odluka Ustavnog suda u kojima se Ustavni sud ponašao kao ustavotvorac“, rekao je Željko Mirjanić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

„Već izvjesno vrijeme postoji kriza legitimiteta Ustavnog suda BiH koja se ogleda u načinu donošenja nekih fundamentalnih odluka. Odluka koje su fundamentalne za samo prirodu i funkcionisanje Ustavnog suda BiH. Ustav BiH a i ustavna praksa ne pružaju nikakve garancije da će strane sudije biti nepristrasnije, nezavisnije“, smatra Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Nikakvo pozivanje na oružane snage i represiju neće imati koristi, poruka je sa okruglog stola simboličnog naziva „Ustavni sud BiH-doprinos pravnoj /ne/sigurnosti“. 

Пратите нас и путем Вибера