Kako se na pravi način obračunati s viškom masnoća, posebno onih oko struka, sjajno je objašnjeno u vodiču "Hrono ishrana" autorke Ane Gifing.

1. Ishrana i hormonski aktivne masne naslage

Nije rijedak slučaj da osoba zadovoljavajuće tjelesne težine ima povećane vrijednosti masnog tkiva, a smanjene mišićnog. Najčešće je to posljedica nepravilne ishrane (a ne količinski prekomjerne) u kombinaciji s nedovoljnom fizičkom aktivnošću.

Estrogen, progesteron i testosteron su tri seksualna hormona. Njihova ravnoteža narušava se starenjem, pa se kod žena u srednjim tridesetim nivo progesterona smanjuje 120 puta brže nego što se smanjuje lučenje estrogena, pa estrogen reaguje u sve bržem "slaganju" masti oko struka. Naime, istraživanja pokazuju da estrogen smanjuje sposobnost sagorijevanja energije poslije jela, što onda rezultira većim skladištenjem masti u tijelu.

Ishranu za smanjenje hormonski aktivnih masnih naslaga treba zasnivati na cjelovitim žitaricama (smeđi pirinač, ovas, ječam, heljda), esencijalnim masnim kiselinama (plava riba), povrću (zeleno lisnato povrće, šargarepa, krastavac, tikvice...), voću (jabuke, lubenice, maline, šljive...) i mahunarkama (soja, sočivo, leblebije, pasulj, grašak...) te izbjegavati industrijski prerađenu hranu, lisnata testa, prženu hranu, vještačke zaslađivače, punomasne sireve i mlječne proizvode...

2. Mehanizam nagomilavanja masnog tkiva

Kako bi stvorile svoje zalihe, masne ćelije uzimaju iz krvi masne kiseline i šećere, koji se unose hranom (važno je napomenuti da se šećeri nalaze u skoro svakoj namirnici, prije svega u žitaricama – pšenici, heljdi, raži, pirinču, ječmu, ovsu, zatim u voću, slatkišima, ali i u povrću). Masne ćelije su dobro opremljene za ovu ulogu i imaju vrlo napredan i osjetljiv sistem za skladištenje masti. Nakon prve faze, odnosno faze upumpavanja, šećere i masne kiseline preuzima čitava vojska enzima koji pomažu u daljoj proizvodnji velikih molekula, poznatih kao trigliceridi.

Stvoreni trigliceridi skladište se u specijalne spremnike unutar masne ćelije. Cijeli ovaj postupak nadgleda glavni upravljač – insulin - hormon koji luči pankreas.

Čim se količina insulina poveća, a to se događa pri svakom unosu hrane, masne ćelije dobijaju zapovijest: sačuvaj! Dakle, kada nešto pojedemo (bila to jabuka ili zelena salata), uključuju se svi procesi čuvanja masti, a istovremeno se sva druga vrata ćelije zatvaraju, zaustavljaju se njene sve druge aktivnosti.

Masna ćelija započinje fazu stvaranja masti, koja se zove lipogeneza, jer je to i njena najznačajnija uloga u organizmu. Unos ugljenih hidrata (slatkiši, testenina, skrobno povrće, voće) u organizam podstaći će veću količinu skladištenja masti, dok bjelančevine (meso, riba ili bjelance) podstiču manju.

3. Zašto je važno napraviti pauzu od tri sata?

Tri sata nakon uzimanja hrane, prestaje djelovanje signala skladištenja masti, a ćelija započinje razgradnju masti i taj proces se zove lipoliza. Ova razgradnja masnoća iz masnih ćelija je intenzivnija i brža, ako postoji veća potreba za energijom (kretanje, telesna aktivnost).

Stvari postaju loše kada se poremeti naš ritam unosa tri obroka dnevno. Zašto? Ili jedemo često – u kraćem intervalu od tri sata ili preskačemo obroke. Ni jednu ni drugu naviku naš metabolizam ne oprašta!

Za aktiviranje signala za lučenje insulina uopšte nije potreban unos cijelog obroka, dovoljno je uneti samo jedan zalogaj neke hrane, kako bi taj proces započeo. Tada masne ćelije dobijaju nalog za skladištenje. Tog trenutka prestaje razgradnja masti, započinje lipogeneza, odnosno ćelija počinje iznova da stvara masti.

Ovo je jedan od razloga zašto uzimanje grickalica između obroka uzrokuje ili nakupljanje masnog tkiva ili nam ne dozvoljava da smršamo do neke željene težine.

Ukoliko želimo da smršamo, prva stvar koju moramo da učinimo jeste da se vratimo uzimanju redovnih obroka, tri tokom dana, piše Ordinacija, prenosi b92.