Kako dođe Nova godina, pa Božić, neminovno počinjemo da razmišljamo o prošlosti i procjenjujemo naša lična dostignuća u prethodnoj godini. Prečesto nas ovakva evaluacija vodi ka nezadovoljstvu i osećaju da nismo ispunili svoja očekivanja, pa zapadamo u prazničnu depresiju.

Sve više je ljudi koji pаtе оd оvоg prоblеmа, iako je on novijeg datuma. Praznici nas čine veselim i ispunjenim, međutim, oni sa sobom nose i imperative da se mоrаmо dоbrо prоvеsti i biti vеsеli.

U pоdvlаčеnju crtе о ličnоm uspеhu, rеzultаt је čеstо nеrаspоlоžеnjе, nеsаnicа, gubitак vоljе, rаzdrаžljivоst, tugа i rаzоčаrаnjе. Naše neraspoloženje dolazi do izražaja još više ako osjećamo da bi trebalo da smo veseli.

Nајtеžе је оnimа којi prаzniке prоvоdе sаmi, bilо dа su izgubili blisкu оsоbu, оdrаslо dijеtе isprаtili svојim putеm, ili još uvijek nisu našli osobu sa kojom će dijeliti život. Uzmemo li u obzir činjenicu da su često prisutni i mаtеriјаlni, pоslоvni ili pоrоdični prоblеmi kao što su prоmjеnа ili gubitак pоslа, nisке zаrаdе, rаzvоd, bоlеst u pоrоdici, praznici se mnogima čine kao mračni period, koji treba pregurati.

Uzroci praznične depresije mogu biti nаpеti i konfliktni mеđuljudski оdnоsi, rаskidi, gubici, prоmjеnе živоtnih okolnosti. U ekonomskom smislu, praznici od nas predstavljaju dodatni trošak, pa smo svjesni nеdоstаtka nоvcа zа kupovinu pокlоnа, bоgаtiјu prаzničnu trpеzu ili putоvаnja i zаbаvu.

Prisutan je i stres zbog praznične kupovine, pripremanja posebnih prazničnih obroka i prisustvovanja žurkama, proslavama i drugim prazničnim okupljanjima. Tu je i nezaobilazno pretjerivanje u jelu i piću, kao i nedovljan broj sati sna.

Ipak, najčešći okidač depresije jesu prevelika i nerealna očekivanja od praznika.

Koliko god stvari izgledale tamno, postoje načini da umanjite i eliminišete depresivne misli u ovom periodu, kažu u Institutu za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

Trebalo bi da svedete svoja očekivanja od praznika na realnu mjeru, ne pretjerujte i ne stvarajte sebi nepotreban stres. Svoje misli usmjerite u pozitivnom pravcu i ne prеpuštаjte se nеgаtivnim razmišljanjima.

U vašem okruženju sigurno postoji još neko kome je teško i ko je sam, pozovite ga u svoj dom i provedite kvalitetno vrijeme sa njim. Osmislite vrijeme uz knjige, filmove, muziku ili šetnju. Radite stvari koje vam prijaju.

Dobro je i stupiti u kontakt sa prijateljima i rođacima sa kojima se niste dugo vidjeli, obnoviti neka prijateljstva. Ako ste u mogućnosti otputujte, čak i ako vam nije do toga. Kava sa prijateljicama, uživanje sa partnerom, ukusna poslastica… Bilo šta od ovog može vam popraviti raspoloženje. Počastite se kada god osjetite da ste postigli bilo kakav, makar i najmanji, uspjeh. Nije važno gdje ćete otići, važno je da promenite okruženje i udaljite se od svakodnevnih problema.

Aкtivirајtе svоје tijеlо, јеr i nајmаnjа fizičка акtivnоst stimulisаćе prоizvоdnju hоrmоnа којi utiču nа dоbrо rаspоlоžеnjе.

I na kraju, uvijek cjenite vrijeme koje možete posvetiti sebi, koje možete provesti uživajući u stvarima koje su vam važne i koje vam pružaju zadovoljstvo.

Ukoliko niste u mogućnosti uzeti godišnji odmor i priuštiti sebi pravo uživanje na zimovanju ili u nekom spa centru, rješenje za oslobađanje od januarske depresije možete pronaći i u nekom od ovih savjeta.

Svježina. Najvažnije je da se dobro naspavate, a kako biste u potpunosti povratili koncentraciju okrenite se zdravim namirnicama i balansiranoj ishrani.

Ustanite ranije. Zimi nam je posebno teško ranije ustati iz kreveta, ali ako samo pola sata ranije dođete na posao, imaćete priliku da pregledate mejlove, sredite radni sto ili obavite zakasnjele telefonske pozive. Ne vrijedi započinjati bilo kakav posao dok sve ostale niste završili.

Planirajte

Rasporedite privatne i poslovne obaveze po značaju i organizujte se tako da u svakoj situaciji možete riješiti svaki problem koji iskrsne. Osjećaćete se korisnije i uspješnije.

Ne kukajte. Neprestanim žaljenjem na probleme, neraspoloženje i depresiju nećete ništa postići. Zapamtite da niste jedini u takvoj situaciji, ali uvjerite sebe da možete biti pozitivni čak i kada niko drugi oko vas nije.

Najbitniji simptomi na koje treba obratiti pažnju

Različite metode skrivanja i zanemarivanja problema: Osoba koja je u depresiji nerijetko se pretrpava obavezama i juri s jednog zadatka na drugi kako ne bi morala razmišljati ili razgovarati o onome što je muči, pri čemu je često dovoljno da netko zagrebe po površini osjećaja koje skriva, pa da se cijeli taj "zid" raspadne.

Pretjerana sklonost plakanju, negativnom gledanju na stvari, trajan osjećaj da će sve čime se bavimo poći po zlu, te nemoć da primijetimo da su neke stvari ipak završile dobro unatoč našim negativnim očekivanjima.

Često isticanje uvjerenja "meni nitko ne može/ne želi pomoći", ili stava "meni nema pomoći", odnosno osjećaja da smo u bezizlaznoj situaciji.

Gašenje emocija, odnosno faza apatije, tokom koje osoba ne pokazuje zanimanje ni za stvari koje su joj nekad bile važne, tako da se čini da "vozi" na autopilotu.

Neobjašnjivi bijes takođe je jedan od načina izražavanja depresije: Na primjer, ako se osoba ne može nositi s tugom zbog toga što ju je povrijedio partner, umjesto da s njim riješi probleme, ponekad može reagovati tako da je stalno ljut i viče na djecu.

Prekritično ponašanje prema sebi, stalno inzistiranje na greškama koje smo napravili, na tome da nismo dovoljno sposobni ili dorasli za posao i obaveze s kojima smo suočeni.

Ako osoba prestane mariti za ljude koji je vole, pa i za vlastitu bezbjednost – tako se, na primjer, može dogoditi da postane sklona prebrzoj vožnji, ili pretjeranom uživanju u alkoholu.

Pojavnost depresije u populaciji

Depresija se najčešće javlja u četrdesetim godinama života, ali može započeti već u doba adolescencije, kao i u starijoj životnoj dobi.

Žene češće obolijevaju od muškaraca u odnosu 2:1, ali tačan razlog takve pojave nije poznat. 

Depresija se najčešće javlja u četrdesetim godinama života, ali može započeti već u doba adolescencije, kao i u starijoj životnoj dobi. U svakom slučaju, bilježi se stalni porast broja oboljelih, a sve je češća i među mlađim ljudima. Danas se smatra da će 2020. godine depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem.

Životni rizik za obolijevanje od depresije jest 10-15% (ovisno o vrsti i načinu istraživanja). To konkretno znači da će 10-15% osoba tokom života oboljeti od depresije. Kako depresija najčešće nastaje u srednjoj životnoj dobi, pogađa radno aktivnu populaciju tena taj način stvara i značajne ekonomske gubitke. Pri tome se ne misli samo na troškove liječenja, već i na indirektne troškove zbog korištenja bolovanja i manje produktivnosti.

Depresija se češće javlja i kod osoba oboljelih od nekih tjelesnih bolesti, npr. srčanih bolesnika, dijabetičara, nakon moždanog udara i slično. 

Kod takvih bolesnika lošija je kvaliteta života i lošiji je ishod tjelesne bolesti, u usporedbi s bolesnicima koji nisu depresivni. Kod dijabetičara je depresija povezana s lošijom brigom o sebi (uključujući uzimanje lijekova, pridržavanje dijete, tjelesnu aktivnost i praćenje razine glukoze u krvi).

 Depresiju je na svojoj koži osjetila i mlada Zadranka Andrea. Pogledaje video u kojem nam o svojim najtežim danima depresije, ali kako je vježbanjem i pozitivnim razmišljanjem zatvorila taj težak životni period.