Nakon što je "Dara" okarakterisana kao srpska propaganda, film niko više nije gledao na isti način - ipak, ispunili smo svoju misiju, smatra Antonijević.

"Po prvi put je taj Jasenovac izašao na najširi mogući način po svijetu, film će biti u svim zemljama svijeta, mi smo našu misiju ispunili. E sad, ove nagrade ili ne - film kao film je oštećen. Ali misija filma, kao iznošenje istine o našem stradanju u Jasenovcu je i te kako ispunjeno, sa velikim ponosom samo naprijed i neka ovo bude prvi korak u mijenjanju tog imidža nas kao nekakvih balkanskih krivaca za sve". rekao je Predrag Antonijević, režiser filma "Dara iz Jasenovca".

Pojedini kritičari su u svojim tekstovima čak negirali da su Srbi bili žrtve u Jasenovcu, što borbu za "Daru" pretvara u borbu za srpsko nacionalno pitanje, ocjenjuje Antonijević. Zahvalan je Vladi Republike Srpske što je u pravom trenutku priskočila u pomoć sa 500.000 KM, da se nastavi što bolja promocija "Dare". 

Za istoričara Aleksandra Rakovića ovo je politička odluka. Očigledno je, kaže Raković, da se Srbima ne smije dozvoliti da istina dođe do šire javnosti.

"Ako bi preko filma ta istina izbila na vidjelo, to bi značilo da bi jedan čitav koncept koji je bio od početka devedesetih, razbijanja Jugoslavije i svaljivanja krivice za sve na Srbe propao. To oni neće da dozvole. Neće dozvoliti da se na bilo koji način naruši njihova imperijalna politika protiv Jugoslavije i srpskog naroda", istakao je Aleksandar Raković, istoričar.

Politički ili ne, priča o Jasenovcu po sudu članova Akademije ne zadovoljava kriterijume - ali priča o Srebrenici im je po volji. Film "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić, koji govori o događanjima u Srebrenici '95. godine, ušao je među 15 filmova koji će se takmičiti za najprestižniju svjetsku filmsku nagradu.