Drugi najveći egipatski grad i najveća luka Aleksandrija za nekoliko decenija mogla bi nestati pod morem, upozoravaju stručnjaci UN.
Čak i po najboljem scenariju, trećina grada, koji je na delti Nila osnovao Aleksandar Veliki, biće pod vodom ili nenastanjiva već do 2050. godine.
Milion i po stanovnika, od sadašnjih šest miliona, moraće pobjeći iz svojih domova.
Drevne ruševine i istorijski spomenici u Aleksandriji takođe su u velikoj opasnosti od Sredozemnog mora.
Svake godine grad tone za više od tri milimetra zbog brana na Nilu koje zadržavaju riječni mulj, koji je nekada učvršćivao tlo, te zbog vađenja gasa iz podmorja.
Istovremeno, nivo mora raste zbog globalnog zagrijavanja.
Sredozemno more moglo bi se podići i do jednog metra u roku od tri decenije, po najgorim predviđanjima UN panela za klimu.
To bi moglo da poplavi trećinu "jako produktivnog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila" kao i, kako navode iz UN, "gradove od istorijske važnosti kao što je Aleksandrija".
Stručnjaci upozoravaju da će se nivo Sredozemnog mora podići brže od gotovo svih mora na svijetu.
Čak i u najboljem slučaju, Sredozemno more će se podići za 50 centimetara do 2050.
Aleksandrija bi tada bila poplavljena 30 odsto, četvrtina stanovnika morala bi se preseliti, a 195.000 osoba izgubiće posao.
Takva katastrofa imaće dramatične posljedice za 104 miliona stanovnika Egipta, jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji. Taj grad je jedan od glavnih ekonomskih centara.
Širom delte more je već zašlo u kopno više od tri kilometra u zadnjih pedesetak godina, "progutavši" još osamdesetih godina poznati svjetionik u Roseti, koji potiče iz 19. vijeka.