Krimski most, strateški važna spona kopnene Rusije sa Krimom i za mnoge simbol povratka poluostrva u rusko okrilje, od početka Specijalne vojne operacije bio je meta nekoliko ukrajinskih napada.
Odgovornost za napade iz 2022. i 2023. preuzela je Služba bezbjednosti Ukrajine, a nove napade nedavno su nagovijestili i bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Linas Linkevičijus i stalni predstavnik Ukrajine pri UN Sergej Kislica.
Ipak, portparol ukrajinske mornarice Dmitrij Pletenčuk danas kaže da Krimski most Rusi "skoro uopšte više ne koriste za vojnu logistiku", te da on više nema značaj s vojnog gledišta. I to sve iako je rukovodilac Glavne obavještajne uprave ukrajinskog MO Kiril Budanov svega prije sedam dana poručio da ruska vojska ipak koristi Krimski most za prevoz vojnika.
Kako razumijeti oprečne poruke koje stižu iz Kijeva?
Kojoj to strategiji pribjegavaju Ukrajinci - nije jasno, ali, ako se sjetimo svih besmislica koje su se mogle čuti iz Kijeva do sada, i to na razne teme - poput one da Kijev želi pregovore, ali Moskva ne, te da je zato Vladimir Zelenski zakonom onemogućio pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom - ne bi trebalo ništa da nas iznenađuje, piše RT Balkan.
Moskva je, s druge strane, više puta istakla da je most isključivo civilni objekat, koji ukrajinska vojska gađa jer nije u stanju da dovede do realnih promjena na bojnom polju. Kijev je, usled loših rezultata, odlučio da pribegne napadima na infrastrukturu i obične građane, a zbog svih zločina i napada na civile Ministarstvo spoljnih poslova Rusije osnovalo je i posebno odjeljenje za praćenje ovakvih zločina.
Biće da su Ukrajinci ipak shvatili da nemaju kapaciteta da unište most, a možda su, kao što piše "Vajenoje abazrenjije", ovakve izjave ukrajinske mornarice samo jeftin pokušaj da se Rusima "zamažu oči" i ubjede da most više nije potrebno čuvati.
