Rast minimalne plate u Republici Srpskoj nije u značajnoj mjeri uticao na rast cijena u trgovinama, kako se to pokušava prikazati u dijelu javnosti, jer podaci Odjeljenja za trgovinu i cijene Ministarstva trgovine i turizma Srpske pokazuju da u februaru nije došlo do značajnijeg rasta cijena u odnosu na januar, rekla je stručni savjetnik za odnose s javnošću u Ministarstvu Nikolina Trninić.
Trninićeva je navela da je rast cijena primijećen kod dijela proizvoda, i to jogurt, meso i pekarski proizvodi u iznosu od 10 do 30 feninga, dok su cijene većeg dijela proizvoda na nivou cijena sa kraja 2023. godine.
"Trebamo imati u vidu da govorimo o prosječnim cijena na području Srpske i da svakako postoji razlika u cijeni proizvoda u Banjaluci i Bijeljini ili drugim gradovima u Srpskoj, kao što smo to u proteklim danima i u medijima vidjeli na primjeru pekarskih proizvoda koji su u Banjaluci značajno skuplji nego u drugim dijelovima Republike", rekla je Trninićeva.
Ona je dodala da postoji razlika u cijenama i između trgovačkih lanaca.
"Rast cijena proizvoda nije situacija sa kojom se susreću samo građani u Srpskoj, već je ovakav trend prisutan u svim zemljama regiona, ali i svijeta usljed globalnih kretanja, kao i društveno-političke situacije, od perioda korone i svih naknadnih i aktuelnih dešavanja u svijetu", navela je Trninićeva.
Ona je istakla da su proizvodi, čije se cijene prate u sklopu osnovne potrošačke korpe, jeftiniji u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH i region.
"Sigurni smo da značajnu ulogu u ovakvom odnosu cijena imaju uredbe koje je još 2021. godine donijela Vlada Srpske, a koje se odnose na ograničavanje marže na osnovne životne namirnice i naftu i naftne derivate", rekla je Trninićeva.
Ona je navela da Vlada Srpske u uslovima slobodnog tržišta i formiranja cijena ima ograničene mogućnosti djelovanja, posebno u uslovima uvozno orijentisane privrede kakva je privreda Republike.
"Na primjer, kada su u pitanju proizvodi iz kozmetičke industrije i lične higijene, proizvodi koji su dostupni u Srpskoj su većinom proizvodi iz uvoza i cijene na našem tržištu zavise od nabavnih cijena robe na tržištu sa kojeg ih dobavljaju domaći distributeri. Slično je i sa proizvodima iz konditorske industrije", objasnila je Trninićeva.
Ona je navela da se u javnosti proteklih dana govorilo i o cijenama voća i povrća, ali da se tu mora imati u vidu i da su ti proizvodi sezonskog karaktera te da njihova cijena varira zavisno od perioda godine.
"To svakako znaju i kupci, te je na određen način i besmisleno u februaru pričati o visokim cijenama paradajza ili jagoda", rekla je Trninićeva.
Ministarstvo trgovine i turizma Srpske, dodala je Trninićeva, redovno prati kretanje cijena i mogućnosti kroz koje može uticati na njihovo smanjenje.
"U fokusu javnosti ovih dana jesu naše aktivnosti i pregovori o cijeni hljeba, ali moramo naglasiti da to nisu jedine aktivnosti koje realizujemo. Službe Ministarstva aktivno rade i na izmjenama drugih propisa, te proširenja obuhvata proizvoda obuhvaćenih Uredbom o ograničenju marže na osnovne životne namirnice", rekla je Trninićeva.
Ona je dodala da je u cilj svih aktivnosti da, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, Ministarstvo zaštiti životni standard građana, vodeći pri tome računa da donesenim mjerama ne ugroze snabdjevenost tržišta, niti naruše privredni ambijent u Srpskoj.
U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u FBiH.
Na primjer, cijena kilograma hljeba od brašna tip 500 u Srpskoj iznosi 3.15 KM, a u FBiH 3.82 KM. Kilogram pilećeg mesa - file u Srpskoj košta 12.50 KM, dok je u FBiH 15 KM, cijena zamrznutog graška u Srpskoj iznosi pet, dok je u FBiH šest KM, te pirinač u Srpskoj košta 4.20 KM, a u FBiH 5.03 KM.
Istovremeno, najniža plata u Srpskoj iznosi 900 KM, dok u FBiH u ovoj godini iznosi 619 KM.
