Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva - djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji, navodi se u saopštenju.

"Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se ne ispita. Do tada treba piti prokuvanu ili flaširanu vodu", preporučuju iz Instituta za javno zdravstvo.

Iz Instituta ističu da se neprokuvana i nedezinfikovana voda ne smije upotrebljavati ni za pranje zuba, lica, ruku, suđa, niti koristiti za pripremu namirnica i pravljenje leda.

"Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva", navode iz Instituta.

U saopštenju se napominje da je neophodno održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom, čišćenja naplavnog otpada i rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom.

Iz Instituta za javno zdravstvo Srpske ističu da se otvorene rane u slučaju povređivanja moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, te spriječiti kontakt sa nečistom vodom, dok je ljekarsku pomoć obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

Iz ove zdravstvene ustanove navode da ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature.

Nakon poplava, potrebno je držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji, te prijaviti eventualna oštećenja gasovoda i gasnih uređaja, i takve ne koristiti.

Obavezna je dezinfekcija zidova i podova u prostorijama u koje je dospjela poplavna voda, navode iz Instituta i dodaju da od komunalnih preduzeća treba tražiti čišćenje oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.