Iz Instituta za zaštitu zdravlja Republike Srpske povodom perioda kada se dosta vremena provodi u prirodi, pozvali su građane da obrate posebnu pažnju tokom boravka na otvorenom i da se ne kreću kroz neuređena područja koja mogu biti staništa zmija.
Zmije napadaju čovjeka iz straha, i samo ukoliko se nagaze ili isprovociraju u samoodbrani. Zmije su jako opasne i u sezoni parenja ili dok njeguju mladunce ali i tada, ako nema naglih pokreta, neće napasti.
"Ukoliko se zmija nagazi ona će se instiktivno okrenuti i ujesti za nogu. Otrovne zmije se u brzini teško razlikuju od neotrovnih, ali osnovno je to da otrovnice imaju izraženu trouglastu glavu (kod neotrovnih je ona više jajolika) i dosta sužen vrat, dok kod neotrovnih to nije slučaj“, naveli su iz Instituta.
Pojasnili su da otrovne zmije imaju jedan do dva šuplja zuba vezana sa jednom kesicom punom otrova. Taj otrov luči žlijezda povezana sa kesicom. Čim zmija zarije svoje zube u meso žrtve, iz kesice se izluči određena količina otrova u ranu.
"U zmijskom otrovu postoje, zapravo, dvije vrste otrova. Jedan djeluje razorno na nervni sistem a drugi djeluje na krv i krvarenje. Na našem području živi nekoliko vrsta zmija, od čega su tri otrovnice: šarka ili riđovka, balkanski šargan i poskok“, pojasnili su iz Instituta.
Postupak kod zmijskog ujeda
Stručnjaci su istakli da je kod sumnje na zmiju otrovnicu potrebno mirovanje tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ako je ujed na ruci ili nozi ekstremitete treba imobilisati odnosno fiksirati uz čvrst predmet da miruje.
"Iznad mjesta ugriza ugriženi ekstremitet treba podvezati srednje jakim pritiskom kako bi se usporila venska cirkulacija u svrhu usporavanja širenja otrova u organizmu. Međutim, važno je, da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija“, dodaje se.
Istaknuto je i da je danas opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza.
"Nakon toga neophodan je hitan prevoz ugrižene osobe u najbližu zdravstvenu ustanovu, dom zdravlja ili bolnicu. U načelu, svaki slučaj ugriza zmije se hospitalizuje, ne razmišljajući suviše je li zmija otrovna ili neotrovna“, naveli su iz Instituta.
Preporuke za prevenciju ujeda
"Neke zmijske ujede poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere predostrožnosti kojih se treba pridržavati i koje mogu znatno umanjiti mogućnost ujeda zmija“, naglasili su iz Instituta.
Kao prvo - zmiju ne treba dirati. Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju da se zmija ubije ili znatiželje da joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo izuzetno napadaju.
Potrebno je izbjegavati kretanje kroz visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće (čizme), a boraviti na pokošenim dijelovima i kretati se po pokošenim stazama i postojećim putićima.
Osim toga ruke ne treba stavljati na mjesta koja nisu pregledna, odnosno treba izbjeći zavlačenje u grmove, podizanje kamenja, branje šumskih plodova i slično.
Poseban oprez potreban je pri penjanju po stijenama.
"Zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj imaju na raspolaganju dovoljne količine seruma antiviperinuma koji se daje u slučaju ugriza zmije“, naglasili su iz Instituta za javno zdravstvo.
