Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika, koje povećavaju mogućnost pojave zaraznih bolesti.
Saopšteno je ovo iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva, kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, regionalni centri Instituta, kao i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, preduzimaju sve potrebne mjere da do pojave navedenih zaraznih bolesti ne dođe.
"Najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama, kao što su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi izazvani drugim mikroorganizmima, parazitarne zarazne bolesti", upozoravaju iz Instituta.
Za vrijeme poplave neophodno je provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana ili tretirana voda. Voda se pravilno prokuvava tako što se ostavi da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.
Prokuvavanje vode imaće efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena. Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuvavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfikuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća u vezi sa doziranjem dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.
"Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda", naglašavaju iz Instituta.
Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba
Ukoliko se koristiti voda iz bunara za piće, a pri tom je bunar bio poplavljen, ta voda može biti zdravstveno neispravna, jer je došlo do miješanja sa poplavnom vodom.
Da bi se utvrdilo da li je bunarska voda ispravna za piće, potrebno je laboratorijski je ispitati i izvršiti asanaciju bunara koja podrazumijeva dovođenje postojećih bunara u ispravno stanje, u tehničkom i higijenskom pogledu. Bunari se moraju asanirati kada su dotrajali, nehigijenski, nepravilno postavljeni ili oštećeni, jer je voda tada podložna zagađivanju.
Nakon poplave, pored mjera zaštite koje se sprovode za vrijeme poplave, potrebno je sprovesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom kao što su:
- Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
- Prijaviti eventualna oštećenja gasovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
- Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.
- Od komunalnih preduzeća tražiti usluge čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranja kanalizacionog sistema.
- Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda.
- Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
- Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati, a najbolje bi ih bilo baciti
- Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od četiri sata na temperaturi većoj od 50 stepeni Celzijusovih.
- Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuvanje.
"Za sve informacije, građani se mogu obratiti lokalnim higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja, Institutu za javno zdravtsvo Republike Srpske i regionalnim centrima Instituta u Doboju, Zvorniku, Foči, Istočnom Sarajevu i Trebinju", zaključuje se u saopštenju Instituta.
