Profesor dr Vladimir Kovčin, onkolog i doktor kardiolog Dragan Simić istakli su da postoje razni faktori koji utiču na dužinu života kod Srba.
Profesor dr Vladimir Kovčin, onkolog i doktor kardiolog Dragan Simić istakli su da postoje razni faktori koji utiču na dužinu života kod Srba.
Onih koji su prešli stotu, ima, ističu ljekari, ali veoma malo. Uglavnom su svi imali iste životne navike i uslove, međutim, kada su mlađe generacije u pitanju, doktori smatraju da će biti sve manje onih koji će zaći u duboku starost.
Kardiovaskularne bolesti su globalni zdravstveni problem koji ne pravi razliku među polovima, ali i dalje pogađa žene u nešto većem procentu.
Prema najnovijim statistikama, oko 40 odsto žena i 36 odsto muškaraca širom svijeta umire od kardiovaskularnih bolesti. Uz to, kancer je drugi najčešći uzrok smrtnosti, odnoseći živote 10 odsto žena i 14 odsto muškaraca.
Ovi brojevi ukazuju na hitnu potrebu za podizanjem svijesti i unapređenjem preventivnih mjera u borbi protiv ovih opasnih bolesti.
– Kardiovaskularno zdravlje i ateroskleroza koja je osnova koronarne bolesti i tih takozvanih ishemijskih bolesti, sa današnjim stilom života počinje mnogo ranije nego nekada. Mi već sada kod djece možemo vidjeti da ne žive kako treba. Ne hrane se kako treba, imaju prekomjernu težinu, ne kreću se i mnogo vremena provode pored ekrana. Vi sada imate djecu od 12 ili 14 godina koji imaju početni aterosklerotski plak u krvnim sudovima. Njihova životna perspektiva već sada nije dobra – upozorava dr Simić.
Ništa bolje stanje nije i sa populacijom od 30 do 45 godina
Već u tridesetim godinama počinju da se javljaju opasne boljke.
– Mi sad vidimo da ti ljudi dobijaju prebrzo infarkte, šlogove, koronarnu bolest, stentove i tako dalje. Otvaraju se vrata jedne potpuno nove populacije pacijenata. Mi spadamo u grupu naroda koja ima srednje ulaganje u zdravstvo. A zbog toga što mnogo toga lošeg radimo, mi smo četvrta grupa zemalja sa veoma visokim rizikom za življenje – kaže dr Simić.
Kada se svi faktori rizika sklope, prosječan životni vijek u Srbiji za muškarce je samo 70.2 godine, a za žene je nekih 75.6 godina. U mnogim skandinavskim zemljama prosječno ljudi žive i do deset godina više nego u Srbiji, napominje dr Simić.
“Dođe čovjek 90-93 godine, uvijek ga pitam za recept”
Kako kaže dr Simić, od pacijenata koji su prevalili osamdesetu, kada pita o dugovječnosti, uvijek dobija sličan odgovor.
– Prvo većina tih ljudi je mršava. Nemaju viška kilograma. Cijeli život nisu radili ništa ekstremno loše, bili su fizički aktivni, ili su rano prestali da puše, ili ne puše uopšte. Nemaju dijabetes, umjereni su u alkoholu, fizički su aktivni, mentalno prihvatljivi, ne izlažu se velikom stresu i odrasli su u jednoj sredini koja nije urbana, uglavnom van centra grada. Sve ih je to dovelo u neke mirne vode života, da čak i onima preko 90 godina, kada pregledate srce, vidite da imaju jedan sasvim dobar kardiovaskularni sistem – kaže dr Simić.
Sve je više mladih oboljelih od karcinoma
Profesor dr Vladimir Kovčin izneo je i dramatične podatke kada je u pitanju granica obolijevanja od kancera.
– Sve je više mladih koji boluju od karcinoma. Bolesti koje su bile vezane za kasnije životno doba, postaju bolest mlađih – kaže dr Kovčin.
Dr Kovčin napominje i da, kada je u pitanju dužina životnog vijeka, postoje stvari na koje nikako ne možemo da utičemo.
– Ne možemo da utičemo na svoju genetiku, ali možemo da utičemo na sve drugo što dovodi do obolijevanja i do teških bolesti, kako kardiovaskularnih, tako i onkoloških bolesti – kaže dr Kovčin.
Savjeti ljekara kako doživjeti stotu
Ljekari savjetuju da je ključ za zdrav i dug život: zdrav način života što manje izlaganje rizičnim faktorima fizička aktivnosti umjerenost u hrani i piću
Kako kažu, tu spada i: dobro raspoloženje, relaksacija, eliminacija stresa.
Podvlače i da je kontrola svoga tijela i zdravlja izuzetno važna:kontrola krvnog pritiska, šećer, vrijednosti lošeg holesterola, kontrola težine.
Ako imate lošu genetiku, o svim ovim stvarima morate tri puta više voditi računa.
– Važno je da se već sa 30 godina dobro zapitate šta radite, kako provodite vrijeme i kako se hranite i kontrolišete. Sa 50 godina je već kasno! – upozorava dr Simić za “Prva” TV.
