Portal poskok.info uradio je anketu u kojoj su pravne i semantičke stručnjake pitali daju li Bonska ovlašćenja pravo visokom predstavniku da zadire u Zakone?
Njihov članak prenosimo u cjelosti:
"U nastojanju da konačno rasvijetlimo jednu od ključnih pravno-političkih dilema u BiH, kontaktirali smo pravne i semantičke stručnjake iz gotovo svih zemalja Еvropske unije, zatraživši njihovo stručno mišljenje o stvarnom dosegu tzv. Bonskih ovlaštenja visokog predstavnika. Fokus analize bio je isključivo na tački 2. Bonske deklaracije iz 1997. godine, a stručnjacima je postavljen zadatak da procijene:
Semantički opseg ključnih formulacija u toj tački (a, b, c),
I kontekstualnu logiku - je li uopšte politički i pravno bilo moguće da već 1997. godine međunarodna zajednica dodijeli visokom predstavniku ovlašćenja koja bi nadilazile suverenu zakonodavnu moć Parlamentarne skupštine BiH.
U objašnjenju upućenom ekspertima naglašeno je da se Deklaracija odnosi na razdoblje samo dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da bi bilo krajnje neuvjerljivo i suprotno međunarodnim normama da zemlje članice Savjeta za implementaciju mira (PIK) tada pristanu na to da jedan neizabrani međunarodni službenik suspenduje suspenduje temeljno pravo naroda BiH - pravo da sami donose zakone kroz svoj parlament.
Pojasnili smo im da bi takva interpretacija Bonskih ovlaštenja automatski značila da je PIK, uključujući članice UN-a, de facto suspendovao suverenitet BiH, što je osnovni pravni uslov za članstvo svake zemlje u Ujedinjenim narodima.
Zatražili smo da mišljenje bude stručno, hladno, tehnički i pravno precizno, bez političkih komentara i bez tumačenja bilo kakve interpretacije “dobre volje” visokog predstavnika. Fokus je bio isključivo na jeziku dokumenta, strukturi rečenica, kontekstu godine 1997. i temeljnim principima međunarodnog prava.
Mejl identičnog sadržaja poslali smo na najeminentnije adrese za semantiku prava, međunarodno pravo i ustavno pravo,u svakoj od ovih zemalja.
Predmet: Pravno tumačenje: Daju li tzv. Bonska ovlaštenja visokom predstavniku pravo na donošenje zakona u BiH?
Poštovani,
nadamo se da ste dobro i srdačno vas pozdravljamo iz BiH.
Ovim putem vam se obraćamo kao dio nezavisne građanske inicijative koja provodi analizu pravnih i semantičkih granica tzv. “Bonskih ovlaštenja” dodijeljenih visokom predstavniku u BiH, u okviru sastanka Savjeta za implementaciju mira (PIK) održanog 1997. godine u Bonu.
Naš cilj je prikupiti stručno i akademski utemeljeno mišljenje pravnih i semantičkih stručnjaka iz cijele Еvrope na jedno ključno pitanje:
Daje li tekst Bonske deklaracije iz 1997. godine - konkretno tačka 2 - visokom predstavniku ovlaštenje da donosi, nameće ili mijenja zakone u pravnom poretku BiH?
Ljubazno vas molimo da se u svom odgovoru fokusirate isključivo na semantičku konstrukciju izvornog teksta, kao i na pravno-politički kontekst 1997. godine - samo dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebno je važno razmotriti bi li tada bilo pravno i politički zamislivo da PIK oduzme zakonodavnu nadležnost Parlamentarnoj skupštini BiH i preda je neizabranom međunarodnom službeniku. To bi značilo da je BiH izgubila osnovni uslov kod svog prijema u Ujedinjene narode - suverenost u donošenju Zakona i upravljanja državom kroz predstavničku demokratiju i zakonodavnu vlast.
Poštovani, pred Vama je Cjeloviti tekst tačke 2 Bonskih zaključaka (1997). Tačka 2. donesena je od strane Političkog tijela koji nikada nije prošao pravnu proceduru niti je unesen u Ustavni poredak BiH. No ako pretpostavimo da jeste i da ova ovlaštenja zaista imaju pravnu snagu, molimo vas da nam potvrdite ili negirate da li se u tačkama a) b) i c) zaista daju ovlaštenja visokom predstavniku da mijenja, donosi ili ukida zakone u BiH?
Tekst Bonskih ovlaštenja u kojem se visokom predstavniku daju proširenja:
2. Savjet pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u regiji u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma, s ciljem olakšanja rješavanja poteškoća donošenjem obavezujućih odluka, kada to on smatra potrebnim, o sljedećim pitanjima:
a) Vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija.
b) Privremene mjere koje stupaju na snagu kada se strane ne mogu dogovoriti, i koje ostaju na snazi dok Predsjedništvo ili Savjet ministara ne donesu odluku u skladu s Mirovnim sporazumom u vezi s tim pitanjem.
c) Druge mjere radi osiguravanja provođenja Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji BiH i njenih entiteta, kao i neometanog funkcionisanja zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu službu ili službenika koji neopravdano izostaju sa sjednica ili za koje visoki predstavnik smatra da krše zakonske obaveze iz Mirovnog sporazuma ili rokove za njihovo provođenje.
Molimo vas da odgovorite na sljedeća ključna pitanja:
Odnosi li se tačka a) isključivo na tehničko-administrativna pitanja poput zakazivanja i vođenja sjednica zajedničkih institucija - te je li tačna tvrdnja da ona ne daje nikakvo zakonodavno ovlaštenju visokom predstavniku?
Odnosi li se tačka b) isključivo na privremene mjere koje imaju svrhu premošćivanja institucionalnih zastoja - te ako je tako, je li tačna tvrdnja da se privremene mjere ne mogu tumačiti kao trajni zakonodavni akti?
S obzirom da u toj tački stoji da mjere prestaju važiti čim Predsjedništvo ili Savjet ministara donesu odluku, implicira li to da se radi o tehničkim rješenjima, a ne o zakonima koji bi se nametali mimo zakonodavnog tijela?
Odnosi li se tačka c) - posebno s obzirom na nastavak rečenice (“takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba…”) - isključivo na disciplinske i personalne mjere protiv službenika, a ne na zakonodavne ili normativne akte?
Na temelju opšte strukture, formulacije i vremena donošenja Bonskih zaključaka - je li pravno održiva tvrdnja da visoki predstavnik ovim zaključcima dobija ovlaštenja da donosi ili mijenja zakone umjesto izabrane Parlamentarne skupštine BiH?
Vaš odgovor sa “Da” ili “NЕ” na pitanje jesu li bonskim ovlaštenjima u konačnici dane ili nisu moći visokom predstavniku da mijenja zakone, bio bi vrijedan doprinos komparativnoj pravnoj analizi koja se provodi u saradnji s ekspertima iz cijele Еvrope.
Naravno, vašu analizu ćemo objaviti s vašim imenom i titulom, ili anonimno ako to preferirate.
Zahvaljujemo na vremenu i stručnosti te se unaprijed veselimo vašem odgovoru.
Srdačan pozdrav,
Za sada smo dobili odgovore iz ovih zemalja te ih ovdje strukturirano prilažemo s odgovorima. Kao što vidite rezultat je šokirajuće jedinstven, i na sve tri tačke odgovoreno je da ne prejudiciraju upliv u zakone BiH!
Popis eksperata koji su potvrdili da pristaju analizu i potom su nam poslali odgovor:
Popis stručnjaka od kojih je zatraženo mišljenje, potvrdili su nam da će učestvovati u anketi ali odgovor još nismo dobili:
Od svih gore navedenih eksperata očekuje se da se očituju do 15. aprila 2025., a njihova mišljenja će biti objavljena kao Prilog B otvorenom pismu OHR-u.“
