U selu Medveđa kod Despotovca, u Pomoravskom okrugu, Đurđevdan ne donosi samo dolazak proljeća već i oživljava jedan od najneobičnijih i najživopisnijih običaja u Srbiji – takozvanu "krađu kapija“.
Na Đurđevdansko jutro, umjesto mirnog prizora dvorišta, mještane dočeka iznenađenje: kapije skinute sa ograda, naslonjene na bandere, drveće ili bunare u centru sela.
Običaj se vezuje za noć uoči Đurđevdana, koji se u srpskoj tradiciji slavi 6. maja po novom kalendaru. Praznik je posvećen Svetom Đorđu i simbolizuje buđenje prirode, zdravlje, snagu, ali i početak ljubavi. Mladići iz sela te večeri ili u zoru skidaju kapije sa dvorišta u kojima žive neudate djevojke. Kapije potom iznose na javna mjesta u selu, najčešće pored seoske česme ili na raskrsnicama, kako bi svi znali gdje se nalazi "slobodno" srce.
Uklanjanje kapije ima simbolično značenje – uklanjanje prepreke do srca djevojke, poruka da je spremna za udaju. Ovaj šaljivi ritual, iako neformalnog karaktera, društveno je prihvaćen i iščekivan svake godine. U Medveđi se prenosi sa koljena na koljeno, i iako danas postoji više zabavnog duha nego stvarne bračne namjere, običaj i dalje ima svoje mjesto u društvenom životu sela.
Đurđevdan u Pomoravlju – spoj običaja, prirode i zajedništva
Đurđevdan se u Medveđi obilježava i kićenjem kuća i stoke đurđevkom, jutarnjim umivanjem na rijeci, iznošenjem hrane na travu i okupljanjem komšija na zajednički doručak. Prema predanjima, običaj „krađe kapija“ potiče još iz vremena kada su mladići na ovakav način pokazivali interesovanje za djevojke, a porodice to prihvatale kao neizgovoreni znak udvaranja.
Selo Medveđa broji oko 600 stanovnika i jedno je od rijetkih mjesta u Srbiji koje se aktivno trudi da očuva narodne običaje. Kapije se domaćinima vraćaju do podneva, sve protiče bez incidenata, uz dozu smijeha i zabave. Stariji mještani podsjećaju mlađe na značaj ovih običaja, a društvene mreže pomažu da se duh Đurđevdana iz Medveđe prenese i van sela.
