Prijedlog je iznesen pet godina nakon što su preduzete privremene mjere usljed migrantske krize koja je počela 2015. godine.

"Prelazimo na dozvole o privremenom boravištu kao glavno pravilo", izjavio je švedski ministar pravde Morgan Johanson.

Dozvole o privremenom boravištu u praksi predstavljaju normu otkako je u Švedskoj usvojen privremeni zakon 2016. godine, godinu dana nakon što je ta zemlja prihvatila više od 160.000 tražilaca azila, što je najviše po glavi stanovnika u EU.

Ranije usvojena pravila trebalo je da važe samo tri godine, ali je njihovo sprovođenje produženo 2019. godine i ističe na ljeto. Političke stranke u Švedskoj još nisu postigle dogovor o dugoročnom rješenju, podsjeća AFP.

Prema prijedlogu zakona, oni koji imaju status izbjeglice mogu da dobiju dozvolu za boravak koja će važiti tri godine, a oni koji nemaju taj status ali im je i dalje potrebna zaštita mogu da dobiju dozvolu na 13 mjeseci. Obje dozvole mogu biti produžene ukoliko se ispostavi da je određena osoba i dalje izložena rizicima.

Tražioci azila će nakon tri godine moći da predaju zahtjev za trajnu dozvolu, ali će morati da ispune određene uslove, kao što je poznavanje švedskog jezika, mogućnost da se sami izdržavaju i poznavanje švedskog društva. Osim toga, biće vršena i provjera krivičnog statusa azilanata iz prošlosti.

Oni koji žele da dovedu članove porodice u Švedsku, moraće da dokažu da mogu da ih izdržavaju.

Iako su mnoge izmjene, zapravo, u skladu sa privremenim zakonom, one predstavljaju restriktivniji pristup u poređenju sa ranijim pravilima.

Johanson je podsjetio da je prije usvajanja privremenog zakona 12 odsto tražilaca azila u EU došlo u Švedsku, a da je do sada taj procenat smanjen na tri odsto.