Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da je u interesu Budimpešte da što prije bude postignut mir na istoku, jer bi tada, kako je naveo, "mogli biti izbjegnuti opasni scenariji koji su pripremljeni za spasavanje i zaštitu 150.000 Mađara koji žive u Zakarpatju", na zapadu Ukrajine.
Mađarski ministar je istakao da Mađarska nastavlja da vodi politiku tako da vjerovatnoća da uđe u rat bude minimalna i da, kao i svaka zemlja u čijem se susjedstvu vodi rat, mora biti spremna da se brani ako je potrebno.
"I kod nas su pripremljeni scenariji za vanredne situacije", rekao je Sijarto, prenosi portal Index.hu.
Sijarto je to naveo uz objašnjenje da "ako se front eventualno približi zapadnoj polovini Ukrajine, to u slučaju Mađarske predstavlja mnogo veći bezbjednosni rizik nego ranije.
Dodao je da Mađarska nema spor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ima različite interese. Sijarto je ocijenio da je interes Ukrajine da što više zemalja uvuče u sukob, makar kroz isporuke oružja, a da je interes Mađarske da se kloni tog sukoba i da minimizira šanse da bude uvučena u rat.
Iz Kijeva još nije bilo zvaničnih reakcija na Sijartovu izjavu, ali je ukrajinski poslanik Maksim Bužanski ocijenio da bi Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine trebalo da traži objašnjenje od kolega iz Budimpešte.
"Mislim da bi Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine trebalo odmah da zatraži objašnjenje od mađarskih kolega o tome od koga i na koji način su se pripemili da spasavaju 150.000 ukrajinskih Mađara na teritoriji Ukrajine", napisao je Bužanski naTelegramu, prenosi ruski list Izvestija.
Mađarski ministar odbrane Kristof Šalaj-Bobrovnicki izdao je 13. jula danas naredbu da se oružane snage zemlje stave u viši stepen pripravnosti.
"Suočavamo se sa dosad neviđenim bezbjednosnim izazovima, kao što je rat u našem susjedstvu i nasilnim ilegalnim migrantima koji opsjedaju granicu", poručio je Kristof Šalaj-Bobrovnicki na Facebooku, prenijela je agencija MTI.
U Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, prije svega u Zakarpartskoj oblasti, na zapadu Ukrajine, uz granicu s Mađarskom.
Budimpešta i Kijev su više puta bili u sporu oko manjinskih prava, prije svega prava na školovanje na maternjem jeziku, nakon što je parlament Ukrajine 2017. usvojio zakon "o obezbjeđenju funkcionisanja ukrajinskog jezika kao zvaničnog", kojim se ograničava upotreba manjinskih jezika u ukrajinskim školama.
