Leon Švarcbaum, preživjeli logoraš nacističkog logora Aušvic i borac za pravdu za žrtve holokausta cijelog života umro je u 102. godini.
On je umro rano jutros u Potsdamu blizu Berlina, saopštio je Međunarodni komitet za Aušvic (International Auschwitz Committee) na svom vebsajtu.
"Sa velikom tugom, poštovanjem i zahvalnošću preživjeli iz holokausta širom svijeta opraštaju se od svog prijatelja, sapatnika i kompanjona Leona Švarcbauma, koji je posljednjih decenija svog života postao jedan od najvažnijih savremenih svjedoka Šoe", naveo je Komitet. Švarcbaum je jedini iz svoje porodice preživio koncentracione logore u Aušvicu, Buhenvaldu i podlogore Zahenhauzen, naveo je komitet.
Postao je poznat široj publici kada je režiser Hans Erih Fit napravio film o njegovom životu 2018 godine. Film "The Last of the Jolly Boys" snimljen je sa Švarcbaumom na originalnim lokacijama.
Rođen je 1921. u poljsko-jevrejskoj porodici u Hamburgu u sjevernoj Njemačkoj. Odrastao je u Bedzinu u Poljskoj odakle je porodica deportovana u Aušvic 1943. kada je tamošnji geto rasformiran.
Poslije rata živeo je dugo u Berlinu gdje je radio kao prodavac umjetnina i antikviteta. Dva puta se ženio ali nije imao djece, prenio je list Bild.
I u svojim 90-im Švarcbaum se i dalje pojavljivao na njemačkoj televiziji da govori o nepojmljivoj patnji kroz koju je prošao u Aušvicu i drugim koncentracionim logorima gdje je bio deportovan. On je takođe posjećivao škole u Njemačkoj da govori djeci o svom životu.
"Posebno u svojim posljednjim godinama Leona Švarcbauma je podsticala želja da se sjeti svojih roditelja koji su ubijeni u Aušvicu i svih drugih žrtava Holokausta. On je govorio u njihovo ime", rekao je Kristof Hojbner, izvršni potpredsjednik Međunarodnog komiteta za Aušvic.
U pismu saučešča njegovoj supruzi njemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer rekao je da gube "divno ljudsko biće i važnog svedoka istorije".
"Leon Švarcbaum je sam iskusio šta znači kada kriminalni režim suspenduje ljudska prava i ljudsko dostojanstvo", napisao je Štajnmajer i pohvalio ga zbog svjedočenja o "najmračnijem periodu Njemačke" poslije rata i upozoravanja na opasnost od desničarskog ekstremizma i ksenofobije.
