Iako je Vladimir Putin prvi put izabran za predsjednika Rusije 2000, on trenutno služi svoj "nulti" mandat, pa prema zakonu koji je "poništio" njegova prethodna tri predsjedništva i ovaj trenutni.

Zakon, koji mu omogućava da se kandiduje za još dva šestogodišnja mandata 2024. i 2030. predložila je poslanica Valentina Terješkova, poznatija kao prva žena koja je odletjela u svemir davne 1963.

"Obični ljudi su me prosto pitali da podnesem predlog tog zakona", rekla je ona.

Državna Duma, donji dom ruskog parlamenta u kojem su dominantni Outinovi lojalisti, usvojila ga je u martu 2020.

"Naše jedine riječi o poništenju moraju biti samo: "Ne prihvatamo", upozorio je tada Ruse opozicioni lider i aktivista Aleksej Navaljni.

Sedam mjeseci kasnije, jedva je preživio napad nervnim agensom za koji vjeruje da ga je orkestrirao Putin.

U februaru ove godine osuđen je na dvije i po godine zatvora, dok Putin razmatra ideju o svom "prvom" a tehnički petom mandatu.

"Još nisam odlučio da li ću ući u trku 2024," rekao je u decembru 2020.

Od početka svog predsjedništva Putin je projektovao sliku trezvenog sportiste koji se bavi džudom, pliva, jaše i to povremeno bez majice.

Ali, 7. oktobra Putin će napuniti 69 godina, a mnogi se već pitaju ko će ga i kada nasljediti.

Pro-Kremlj nastrojeni posmatrači odbijaju da čak i imenuju potencijalnog nasljednika među trenutnim ministrima u kabinetu.

"Naravno, pišem o njima u povjerljivim dokumentima, mnogi to rade, ali da ih javno imenujem značilo bi davati lažna obećanja", rekao je analitičar Aleksej Muhin, šef Centra za političke informacije u Moskvi.

On je rekao da će lista potencijalnih nasljednika Kremlja biti objavljena tek kad se Putin penzioniše iil umre.

"Ne radi se o Putinu, već o ljudima koji su zainteresovani da ne otkrivaju listu tih imena do posljednjeg trenutka", objasnio je Muhin.

Sergej Bizjukin, opozicioni aktivista koji je isteran iz zemlje 2019. nakon što je pokušao da se kandiduje za predsednika, ukazuje da je Putin “sumnjičav i tajnovit”.

"Čak i ako on izabere nekog za nasljednika neće ga otkriti unapred. Iako, lično sumnjam da on razmatra da napusti vlast dok je živ. A diktatori ne mare puno oko toga šta će se dalje dešavati," istakao je.

"Al Džazira" ukazuje da Kremlj pod Putinom pažljivo uklanja sve harizmatične kritičare, podsjećajući da su pritisci i pretnje natjerali i čuvenog šahistu Garija Kasparova, bivšeg šampiona koji je postao lider protesta, da napusti Rusiju 2013.

Pisac Eduard Limonov, koji je osnovao zabranjenu Nacionalnu boljševičku partiju, postao je lojalista Kremlja nakon aneksije Krima 2014. koju je zagovarao od devedesetih godina. Putinov prvi premijer, Mihail Kasjanov, koji je udružio snage sa liberalnim demokratom Borisom Nemcovim, povukao se iz politike nakon što je Nemcov ubijen 2015. Irina Hakamada, poslanica koja se kandidovala protiv Putina 2004. sada je voditeljka i "životni trener" (life coach).

U međuvremenu, potencijalni nasljednici iz "dvorana moći" degradirani su na nebitne funkcije.

Kad se Putinu okončao drugi mandat 2008, sam je izabrao svog dugogodišnjeg podređenog Dmitrija Medvedeva za privremenog nasljednika. Medvedev je pokrenuo oprezne reforme, dok je Putin vladao iz sjenke prije nego što je treći put izabran 2012. Svoju fotelju je ostavio Medvedevu – sve do prošle godine kad je raspustio njegov kabinet i postavio ga za zamjenika šefa Bezbjednosnog savjeta.

A lideri onog što kritičari zovu "sistemske opozicije", trija partija čije manjinske frakcije u Dumi treba da, kako kažu, stvore iluziju političkog pluralizma, su ostarjeli i politički onemoćali.

Komunista Genadij Zjuganov, koji je učestvovao u svakoj predsedničkoj kampanji od 1996, čuven je po neharizmatičnosti i ima 77 godina.

Vladimir Žirinovski (75) je ultranacionalista čiji su populizam i ekscentričnost decenijama podsjećali na one Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika. Žirinovski je naširoko viđen kao politički klovn koji mami nezadovoljne desničare i preti Zapadu.

Najmanju partiju "sistemske opozicije", Pravednu Rusiju, vodi Sergej Mironov (69), bivši geolog koji se dvaput kandidovao za predsjednika obećavajući da će nacionalizovati naftnu industriju i korupciju izjednačiti sa izdajom. Bio je posljednji u obje trke.

Neki posmatrači stavljaju svoje oklade na ministra odbrane Sergeja Šojgua, najduže služećeg člana ruskog kabineta i drugog najpopularnije političara u zemlji – nakon Putina.

Šojgu je, kako pišu mediji, čovjek pun zapanjujućih paradoksa. Njegovo ime je rusko, ali on dolazi iz Tuve, osiromašene provincije budista koji govore turski jezik na granici sa sjeverozapadnom Kinom, koji ima jednu od najviših stopa ubistava i samoubistava u Rusiji.

Neki tuvanski intelektualci smatraju ga čak reinkarnacijom Subedeja, mongolskog generala čija je armija prije osam vekova opustošila prostor današnje Rusije i Ukrajine.

Šojgu je svoju karijeru započeo početkom devedesetih kao šef Ministarstva za vanredne situacije, od kojeg je napravio visoko efikasnu, militarizovanu strukturu. On je bio najpopularniji političar godinama prije nego što je Putin postao predsjednik.

Kad je Šojgu postao ministar odbrane 2012, engleski novinar Danijel Senford je napisao na "Tviteru" da on "govori devet jezika, uključujući engleski, i jedini je budista u ruskom kabinetu".

Nije potvrđeno, ali se naširoko vjeruje da je Šojgu budista.

Smatran liberalnim demokratom sve dok nije preuzeo Ministarstvo odbrane, Šojgu je predvodio sve najveće poteze Kremlja – aneksiju Krima i spasavanje vlade sirijskog predsjednika Bašara al Asada.

Uoči parlamentarnih izbora 19. septembra, Putin je u junu rekao da će njegovi ministri odbrane i spoljnih poslova, Šojgu i Sergej Lavrov, predvoditi listu kandidata Jedinstvene Rusije. Šojgu se čak našao i na plakatu Ujedinjene Rusije.

AP ukazuje da Putin postavljanjem Šojgua i Lavrova na vrh liste želi da poveća entuzijazam birača za stranku čija podrška opada. Septembarski izbori za svih 450 mesta u Dumi naširoko se vide kao važan dio Putinovih napora da zacementira svoju vlast uoči predsjedničkih izbora 2024.

"Al Džazira" ukazuje da se 66-godišnji Šojgu često vidi na televiziji kako peca i lovi sa Putinom, što simbolično govori da je on najvjerovatniji nasljednik.

"On ima ozbiljne šanse, mnogo veće od bilo kog drugog", ističe Nikolaj Mitrohin, istraživač njemačkog Univerziteta Bremen.