"I sami su bacali nuklearne bombe, ali ne pokazuju kajanje. Vječito govore račvastim jezikom, govore gole laži svom narodu i strancima, a onda tvrde da naša zemlja širi 'lažne informacije' o Ukrajini. Oni sada traže da im Rusija pruži neku vrstu garancija u vezi sa nuklearnim oružjem, ali u stvarnosti nagovještavaju budući nuklearni sukob između naše zemlje i NATO-a", napisao je danas Medvedev.

On je istakao da je sastanak ministara spoljnih poslova G7 održan u Japanu, gdje su tokom Drugog svjetskog rata stotine hiljada ljudi stradale od atomskih bombi. "To je zemlja čiji lideri, u stvari, pljuju na grobove svojih sugrađana koji su poginuli od ruke Amerikanaca. Kakva sramota!", rekao je Medvedev.

Ministri spoljnih poslova G7 ranije su usvojili zajedničku izjavu u kojoj su pozvali Moskvu da dokaže "rječju i djelom" da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da se takav rat nikada ne smije voditi.

U međuvremenu, američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je na marginama sastanka da je "Hirošima zajedno sa Nagasakijem najsnažniji podsjetnik na neviđenu pustoš i ogromnu ljudsku patnju koju je narod Japana doživio kao rezultat nuklearnog napada 1945. godine".

On je, međutim, propustio da precizira da su upravo SAD bacile atomske bombe na Japan, podsjeća "TASS".

SAD su bacile dvije atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki pred kraj Drugog svjetskog rata, kako bi ubrzali predaju Japana.

Američka bombardovanja su do danas jedini primjeri ratne upotrebe nuklearnog oružja u ljudskoj istoriji. Prva američka atomska bomba je odmah ubila 70.000 do 100.000 ljudi u Hirošimi 6. avgusta 1945. godine, a mnogi preživjeli su kasnije umrli od radijacije i drugih posljedica.

Prema posljednjim procjenama, bombaški napad na Hirošimu je na kraju odnio preko 308.000 života. Nagasaki se našao pod udarom američke atomske bombe dva dana kasnije, 9. avgusta 1945. Oko 70.000 ljudi je ubijeno na licu mjesta, a grad je zbrisan sa lica Zemlje. Broj žrtava drugog napada premašio je 175.000.