U ovoj komunističkoj zemlji na ulicama se sve češće organizuju protesti, a građani jedinu političku stranku krive za niz društvenih i ekonomskih problema.

Mladi u Kubi, takozvani "unuci revolucije" žele veću slobodu i prava, demokratiju po ugledu na zapadne zemlje, kao i više ekonomskih mogućnosti.

Nakon eksplozije društvenih mreža 2018. godine, mladi Kubanci se došli u direktan sukob sa državom koja kontroliše skoro svaki aspekt života i ne prihvata bilo kakva neslaganja sa ideologijom.

- Za razliku od svojih prethodnika, nove generacije nisu zaslijepljene uspjehom fidelizma, socijalnom državom koja omogućava dobar sistem zdravstvene zaštite i obrazovanja - smatra Arturo Lopez Levi sa Univerziteta Holi Nejms u Kaligorniji.

On dodaje da se oni umjesto toga fokusiraju na činjenicu da je zemlja materijalno osiromašena, da ima arhaičan oblik upravljanja i da ima malo prostora za debatu.

- Moja generacija je dovoljno bliska sa našim bakama i dekama i razumije istoriju, ali je dovoljno udaljena da ne bude usljuljkana u istoj toj istoriji i da ne razmišlja o budućnosti - kaže 35- godišnji fotograf Raul Prado za AFP.

"Dole diktatura"

Mnogi mladi u Kubi su visokokvalifikovani, ali su svjesni da imaju ograničene mogućnosti i odbijaju da pružaju otpor SAD-u, nadajući se da će se sankcije koje su na snazi od 1962. godine ukinuti.

Prije pet godina, veliki broj Kubanaca okupio se da oda poštu i zahvalnost ocu komunizma u Kubi pozdravljajući ga riječima "El komandante" na putu koji je dug više od 900 kilometara od Havane do Santjaga de Kube, gdje je Fidel Kastro i sahranjen.

Ali, danas slika je potpuno drugačija.

U ovoj zemlji u julu održani su najveći protesti u novijoj istoriji Kube. Na hiljade ljudi izašlo je na ulice uzvikujući "Dole diktatura, želimo slobodu", prenosi France 24.

Vlasti su proteste ugušili hapšenjem više od 1.200 osoba, od kojih su nekoliko stotina njih još uvijek iza rešetaka, a tužioci za neke od njih traže 30- godišnje zatvorske kazne jer su ovakvi protesti veliki rizik po vlast u zemlji.

Protesti su uslijedili nakon najveće ekonomske krize u posljednjih 30 godina, a sankcije i pandemija korona virusa potpuno su zamrzle turizam, od kog mnogi građani žive. Česte su i nestašice struje, lijekova i hrane.

Vlada je u januaru ove godine najavila monetarnu reformu koja je trebala da omogući povećanje plata sa 400 na 2.100 kubanskih pezosa (sa 17 na 87 dolara), ali je pojačala inflaciju.

- Posljednjih pet godina bile su veoma komplikovane za ekonomiju - rekao je ekonomista Pavel Vidal ukazujući da je BDP-a ove godine za 11 odsto niži nego prethodne i najniži od 1993. godine.

On dodaje da će prije ili kasnije jednopartijska vlada moraće da prihvati da značajan dio stanovništva želi reforme i ne dijeli ideje Komunističke partije.

Mnogi, međutim, ne mogu da čekaju da se to dogodi, posebno mladi koji masovno bježe u SAD.

- S obzirom na to da ne mogu da pronađu prostor za političko djelovanje u svojoj zemlji i ne vide u njoj budućnost, ubrzo će to postati migracijska generacija - predviđa fotograf Prado govoreći o svojim vršnjacima.

(Telegraf)