Invazija Rusije na Ukrajinu ponovo je pokrenula reformu, koja je pozdravljena aplauzom u sali.

Ova mjera ima za cilj da natera nosioce veta SAD, Kinu, Rusiju, Francusku i Britaniju da „plate veću političku cijenu" kada koriste veto da ponište rezoluciju Savjeta bezbjednosti, rekao je ambasador koji je zatražio da ostane anoniman.

Nejasno je da li će pet stalnih članica koristiti veto manje ili više - pošto bi mogli da predlože kontroverzne tekstove, znaju da će njihovi rivali staviti veto samo da bi ih natjerali da javno opravdaju svoj stav.

Ova mjera, prvi put predložena prije više od dvije godine, predviđa da se Generalna skupština sazove u roku od 10 radnih dana nakon uloženog veta "da bi se održila rasprava o situaciji na koju je veto uložen", navodi se u tekstu.

Skoro 100 zemalja pridružilo se Lihtenštajnu u kosponzoru reforme, uključujući Sjedinjene Države, Britaniju i Francusku - brzi skup podrške koji je izazvao široko iznenađenje u UN.

Međutim, ni Rusija ni Kina nisu bile među sponzorima. Diplomata jedne od dvije zemlje, koji je tražio da ostane neimenovan, kritikovao je taj potez, rekavši da će time još više "podijeliti" UN.

Ova mjera će „stvoriti novu proceduru“, rekao je ambasador Lihtenštajna Kristijan Venavezer, koji je insistirao da predlog „nije protiv nikome“.

„Nije uperen protiv Rusije“, rekao je on, uprkos činjenici da je do oživljavanja predloga došlo pošto se Savjet bezbjednosti pokazao nesposobnim da osudi rusku invaziju na Ukrajinu, zbog moći veta Moskve.

Iz perspektive SAD, Rusija je dvije decenije zloupotrebljavala svoje pravo veta i predloženi tekst ima za cilj da popravi situaciju.

Gospodin Venaveser je rekao da tekst ima za cilj da „promoviše ulogu (Ujedinjenih nacija), da promoviše multilateralizam i da promoviše glas svih nas koji nismo nosioci veta i koji nismo u Savjetu bezbednosti o pitanjima međunarodnog mira i bezbjednosti „.

Tekst je neobavezujući i ništa ne sprečava zemlju koja je iskoristila veto da odbije da objasni svoje postupke Generalnoj skupštini.

Ali njegova primjena će „rasvijetliti“ korišćenje veta i „blokade“ u okviru Savjeta bezbjednosti, rekao je jedan ambasador, pod uslovom da ostane anoniman.

Pored svojih pet stalnih članova, Savjet bezbjednosti ima i 10 članova koji se biraju na dvije godine, bez prava veta.

Među kosponzorima rezolucije bili su – pored Ukrajine – i Japan i Njemačka, koje se nadaju da će postati stalne članice u potencijalno proširenom Savjetu bezbjednosti.

Ali ni Brazil ni Indija, dva druga potencijalna kandidata za stalnu poziciju u Savjetu, nisu na listi kosponzora koju je dobio AFP.