U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 40 ubijenih Srba na Miljevačkom platou kod Drniša koje su 21. juna 1992. godine likvidirali, a potom masakrirali pripadnici hrvatske vojske i policije pred očima Unprofora.
Govoreći o stravičnom zločinu na Miljevačkom platou, koji se prije tri decenije odigrao pred međunarodnim mirovnjacima, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je istakao da u Hrvatskoj još nema političke volje da naredbodavci i organizatori budu izvedeni pred lice pravde.
Linta je ocijenio da u Hrvatskoj nema pravde za srpske žrtve, o čemu svjedoči i činjenica da i dalje postoje desetine grobnih mjesta sa posmrtnim ostacima Srba, koji ne mogu da se ekshumiraju i predaju porodicama žrtava zato što to ne dozvoljavaju hrvatske vlasti.
On je podsjetio da se jedna od takvih grobnica nalazi i na kninskom groblju, a u njoj su posmrtni ostaci 12 srpskih teritorijalaca ubijenih na Miljevačkom platou.
"Mi čujemo licemjerne izjave hrvatskih zvaničnika kako ne mogu da obezbijede krv za DNK analizu i kako nema živih članova porodica, a ja sam upravo sada razgovarao sa majkom jednog od stradalih vojnika", ukazao je Linta.
Prema njegovim riječima, zato je veoma značajno da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokrene istragu i podigne optužnice protiv onih koji su naredili zločin na Miljevačkom platou i druga zlodjela nad Srbima.
Linta smatra da je to neophodno jer od hrvatskog pravosuđa ne može da se očekuje da to uradi zato što je etnički motivisano i u funkciji je hrvatske ratne politike, čiji je cilj da se opravda lažni mit o domovinskom ratu, prema kojem su Srbi navodni agresori, a Hrvati oslobodioci.
Pomenu povodom 30 godina od stradanja srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou prisustvovali su članovi porodica ubijenih, te predstavnici Udruženja nestalih i poginulih lica "Suza".
Nakon parastosa, okupljeni su se uputili do spomenika poginulim Srbima u ratovima devedesetih, gdje su položili vijence i cvijeće.
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", na Miljevačkom platou likvidirano je 40 srpskih teritorijalaca, a većina ih je masakrirana,a pa bačena u krašku jamu, namijenjenu za glomazno smeće.
Od 17. jula do 1. septembra 1992. godine hrvatska strana predala je srpskoj posredstvom Unprofora 21 tijelo, a kosti su iz jame izvađene uz pomoć speleologa i spakovane u 20 vreća izmiješanih sa kostima životinjskog porijekla, što je otežalo identifikaciju ubijenih Srba.
"Od dijelova kostiju i dijelova tijela na srpskoj strani je sastavljeno 40 leševa, od čega je 28 identifikovano i sahranjeno u porodične grobnice, dok je 12 neidentifikovanih pokopano u zajedničku grobnicu na novom groblju u Kninu, gdje se i danas nalaze", ukazali su u "Veritasu".
Za zločin na Miljevačkom platou osuđena su dvojica pripadnika Hrvatske vojske - jedan na tri godine i osam mjeseci zatvora, dok je drugom izrečena zatvorska kazna od tri godine.
Pred Haškim tribunalom za ovaj zločin niko nije procesuiran, iako za to, kako ističu u "Veritasu", postoji obilje validnih dokaza dostavljenih svim relevantnim domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i ratnim zločinima.
