Mihajlovićeva je navela da Srbija neće dozvoliti da se izbriše sjećanje na hiljade ubijenih i više od 250.000 prognanih Srba u zločinačkoj akciji "Oluja".

"To je najmanje što možemo da uradimo za sve koji su izgubili život ili su bili primorani da napuste svoje domove samo zbog toga što pripadaju srpskom narodu. To sećanje nas i obavezuje da pokušavamo da gradimo drugačije odnose sa Hrvatskom, kako bismo u našem regionu stvorili uslove za mirnu i stabilnu budućnost", kaže Mihajlovićeva.

Ona je istakla da, nažalost, obilježavanje "Oluje" svake godine iznova podijeli jer se u Hrvatskoj slavi pobjeda, dok se u Srbiji sećaju ubijenih, nestalih i prognanih Srba, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade Srbije.

"Ali, to ne sme da nas obeshrabri da, zbog budućnosti, težimo približavanju, boljoj saradnji između suseda i pokušamo da rešavamo otvorena pitanja. Pa, iako možda još dugo nećemo moći da se saglasimo oko prošlosti, imamo dovoljno razloga da radimo zajedno na jednoj drugačijoj budućnosti za dve zemlje i region u celini", navodi Mihajlovićeva.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.