Pomenu su prisustvovali prognani Srbi iz Hrvatske, predstavnici izbjegličkih udruženja, komesar za izbjeglice Srbije Vladimir Cucić, kao i predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijapsoru i Srbe u regionu Miodrag Linta. 

Linta je izjavio novinarima, uoči pomena, da nijedan častan Hrvat ne bi smio iz moralnih razloga da hrvatsku zločinačku akciju "Oluja" smatra najvećom hrvatskom pobjedom, jer je to najveća hrvatska sramota. 

On je dodao da kod svakog normalnog čovjeka stvara osjećaj gnušanja to što hrvatski narod u velikoj većini slavi zločinačku akciju "Oluja", protjerivanje 250.000 i ubistvo više od 2.000 ljudi. 

"Hrvatska vojna akcija `Oluja`, ali i sve druge vojne akcije te države na području današnje Hrvatske i BiH su po svom karakteru bile zločinačke, jer je cilj bio ubijanje i protjerivanje Srba sa njihovih vjekovnih područja, kao i masovno i sistematsko uništavanje srpske imovine", rekao je Linta. 

Navodeći da je strateški cilj režima Franje Tuđmana, koji je izvršio agresiju na Jugoslaviju i srpski narod u Hrvatskoj, bio stvaranje entički čiste Hrvatske, Linta je istakao da se moraju stalno demantovati laži i besmislice hrvatskih zvaničnika da su Srbija i krajiški Srbi izvršili agresiju na Hrvatsku. 

Linta je rekao da je važno da konačno srpsko Tužilaštvo za ratne zločine još aktivnije i snažnije priprema predmete i pokreće istrage i optužnice koje se tiču brojnih zločina nad srpskim narodom na području današnje Hrvatske, ali i Republike Srpske, Federacije BiH. 

"Zaista je neprihvatljivo da 23 godine od završetka rata na području Hrvatske i BiH bukvalno nema procesuiranih zločina protiv srpskog naroda", istakao je Linta. 

On je podsjetio da hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović odlikuje ratne zločince Antu Gotovinu i Mladena Markača, dok da Haški tribunal ništa skoro nije učinio na procesuiranju zločina protiv Srba u bivšoj Jugoslaviji. 

Udruženje "Suza" ja ranije saopštilo da se poslije 23 godine u Hrvatskoj slavi "pobjeda" povodom protjerivanja više od 250.000 Krajišnika sa ognjišta gdje su vijekovima živjeli, dok Srbi tuguju zbog ubijenih civila i vojnika, a još niko nije optužen za počinjene zločine. 

Iz Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije je navedeno da je sjećanje na desetine kilometara dugu kolonu onih koji su u Srbiju stigli preko BiH i danas svjedoči o jednom od najmasovnijih egzodusa na ovom podneblju. 

Od početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske ima još oko 18.000, navode iz Komesarijata. 

Komesarijat ističe da je povratak Srba u Krajinu sporadičan, a hrvatska država čini sve da se on nikad u značajnijem broju ni ne desi, stvarajući atmosferu koja vraća region u devedesete godine prošlog vijeka.