"Uskraćivanje istine o srpskim stradanjima zarad mira u zajedničkoj državi i zarad bratstva jedinstva dovelo je do zaborava", rekao je Đurić u Srebrenici na tribini o temi "Srebrenica, druga strana istine", održanoj u okviru manifestacije "Petrovdanski dani". 

Đurić tvrdi da nerazumijevanje i nepoznavanje istorije svog naroda i njegove prošlosti dovodi do ponavljanja događaja i istorijskih činjenica, odnosno stradanja što se tri puta dogodilo srpskom narodu u prošlom vijeku, i to se više ne smije dozvoliti, jer bi dovelo do biološkog nestanka srpskog naroda. 

On je podsjetio na brojna srpska stradanja - logor u Aradu, golgota preko Albanije, Krf, Jasenovac, Šumarice, jame bezdanice i brojna stratišta u ratu od 1992. do 1995. godine. 

Prema njegovim riječima, počinioci zločina nad Srbima nikada nisu odgovarali i zbog toga se zločini ponavljaju, jer zločinci ostaju nekažnjeni i zbog toga se vrijedi i mora boriti za istinu i pravdu i ne smije se zaboravljati prošlost i nastradali sunarodnici. 

"Svjedoci smo bošnjačke kampanje koja preuveličava broj žrtava iz jula 1995. godine oko Srebrenice. To se čini smišljeno da bi se srpskom narodu nametnula kolektivna odgovornost i krivica", rekao je Đurić. 

On tvrdi da se u Srebrenici nije desio genocid nego veliki zločin u kome su nastradali isključivo vojno-sposobni muškarci i nije bilo ubistava žena, djece i staraca što obuhvata pojam genocida. 

Đurić tvrdi da genocida nije bilo i da to pokazuju svi stručni nalazi i činjenice. 

Potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica Radomir Pavlović rekao je da svjetska javnost godinama samo priča o stradanjima Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, a potpuno zanemaruju i ignorišu velika srpska stradanja i žrtve u Srebrenici i okolini od 1992. do 1995. godine. 

"To pokazuje njihovu tendencioznost kao što i neprocesuiranje počinilaca zločina nad Srbima ovog kraja u Tužilaštvu i Sudu BiH govori o njihovoj neobjektivnosti i različitim aršinima suđenja u tim organima koje je visoki predstavnik nametnuo u BiH, iako nisu predviđeni Dejtonskim sporazumom", istakao je Pavlović. 

Pavlović je objasnio da se u okviru "Petrovdanskih dana" želi prikazati i druga strana istine o Srebrenici, odnosno i srpsko stradanje koje se u svijetu prikriva i podsjetiti na brojne zločine nad srpskim civilima i nepravdu dijela međunarodne zajednice koja podržava bošnjački jednostrani pristup i ocjenu o ratu u BiH i potencira samo bošnjačke žrtve. 

"Mi moramo stalno ukazivati na nepravdu koja se čini srpskom narodu koji Bošnjaci uz podršku nekih zapadnih struktura i zemalja žele proglasiti genocidnim, a srpske žrtve ne pominju i monstruozne zločine nad srpskim stanovništvom. Zbog srpskog kratkog pamćenja i zaboravljanja žrtava iz Prvog i Drugog svjetskog rata doživjeli smo masovna ubistva i klanja i u posljednjem građanskom ratu u BiH", ocijenio je Pavlović. 

Prema njegovim riječima, mlade naraštaje treba stalno podsjećati na srpska stradanja da ne dožive sudbinu hiljada Srba koji su prevareni i koje su zvjerski ubijale njihove komšije u prethodna tri rata u 20. vijeku. 

Program memorijalne duhovno-humanitarne i kulturno-sportske manifestacije "Petrovdanski dani-Srebrenica 2018" danas je nastavljen sportskim takmičenjima i predstavljanjima istorijsko-dokumentarne građe i knjiga, a održana je i izuzetno uspješna akcija dobrovoljnog davanja krvi. 

U Skelanima je istoričar Marko Aleksić održao predavanje o srednjovjekovnom viteštvu, a u Srebrenici je predstavljena knjiga "Apisov zapis" autora Slaviše Pavlovića, te prikazan dokumentarni film "O čemu mislim dok stojim i čuvam" režisera Slobodana Simojlovića.  

"Petrovdanski dani" organizuju se kao znak sjećanja i odavanja počasti za 69 poginulih i 22 nestala srpska borca i civila na Petrovdan 1992. godine u selima Zalazje, Sase, Biljača i Zagoni u srebreničkoj i bratunačkoj opštini. 

Ove godine manifestacija će trajati šest dana i završiće se parastosom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća za pokoj duša poginulih i nestalih srpskih boraca i civila, koji će biti služen na Petrovdan, 12. jula, kod spomen-obilježja u selu Zalazje, gdje ih je najveći broj nastradao. 

Organizator ove memorijalne manifestacije je Odbor za obilježavanje stradanja srpskog naroda Srebrenice.