Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je parastos za 2.300 Srba, koje su u samo jednom danu prije 77 godina poklale ustaše u ovom banjalučkom naselju, kao i obližnjim mjestima Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.
Služenju parastosa prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, ministar pravde Anton Kasipović, generalni sekretar Vlade Republike Srpske Siniša Karan, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nenad Stevandić.
Parastosu, nakon kojeg će biti položeni vijenci na Spomen-kosturnicu i održani prigodni govori, prisustvovali su i predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambeno otadžbinskog rata, Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke.
Okupljenima će se obratiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.
Prethodno je u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću služena Sveta liturgija.
Ustaše su u rano jutro 7. februara 1942. godine izvršile pokolj nad Srbima u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je najmanje 2.300 ljudi, među kojima i 551 dijete.
Pod komandom natporučnika Josipa Mišlova i fra Vjekoslava Filipovića iz takozvanog "Tjelesnog zdruga Ante Pavelića", ustaše iz Zagreba i Banjaluke ubijale su Srbe bez ijednog ispaljenog metka - sjekirama, noževima i krampovima.
U romanu "Drakulići" pokojnog banjalučkog novinara Jovana Babića, koji je godinama istraživao ovaj zločin, ističe se da pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja genocid.
Plan pokolja, prije koga su čak potrovani psi u tim selima - da ne bi najavili dolazak ustaša, razradio je stožernik za Hrvatsku krajinu Viktor Gutić zajedno sa fratrom Nikolom Bilogrivićem, dok se po monstruoznosti zločina istakao zloglasni fra Filipović, navodi se u ovom romanu.
U dokumentima, čak i onim iz ustaških izvora tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu.
Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja služi se parastos u naselju Drakulić.
