Dušan Bajatović kaže, ovo je dobro i za BiH. Ukoliko i Federacija BiH bude htjela, priključci će biti predviđeni i za ovaj entitet. Ovaj projekat bi, kako Bajatović kaže, mogao dobro doći i Hrvatskoj.

“Biće predviđen jedan odvojak i prema hrvatskom tržištu, ukoliko oni žele da imaju gas iz tog izvora. Odgovarajući ugovori će biti vrlo brzo potpisani. “Gasprom” je rezervisao količine gasa za Republiku Srpsku. U Srbiji imaju tri izlaza, to mogu da vam kažem, jedan od izlaza, gore kod Beograda ćemo koristiti za Republiku Srpsku. Prema tome, to su dobre vijesti", kaže Bajatović.

Da je ovaj gasovod od velikog značaja za Srpsku, ali i BiH, tvrde i iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske. Na značaju mu daje to što će Srpska dobiti novi izvor gasa, ali i bolju priliku za realizaciju nacionalnog projekta “Gasifikacija Srpske od Bijeljine prema Banjaluci”.

“Gasovod bi povezivao sve veće urbane centre koji su smješteni duž rijeke Save. Tako da, gasifikaciju Republike Srpske treba i gledati kao jedan vrlo važan projekat koji će omogućiti ukupan razvoj ekonomije Republike Srpske sa aspekta zapošljavanja domaćih firmi radnika, a i obezbjeđenje novog ekološkog energenta za potrošače u Republici Srpskoj", kaže Dragana Kalabić, iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

S ovim su saglasni i geopolitički analitičari. Kažu, dvije su karakteristike svakog projekta ovakvog obima – geopolitička i tržišna. Gasifikacija je, ističu, potrebna ovom regionu.

“Za BiH i Republiku Srpsku je to po meni dobra stvar, ali moraju sagledavati, znači, mogućnost uspostave ravnoteže između ta dva elementa, geopolitičkog i tržišnog", kaže Zoran Meter, geopolitički analitičar.

Priključenje Republike Srpske na “Turski tok” je ekonomsko, a ne političko pitanje, poručuju iz Udruženja “Centar za lobiranje”. Za BiH je, kako navode, važno da vodi računa o vlastitim interesima, ne ignorišući važne međunarodne i regionalne projekte, pogotovo ne one od kojih zavisi njena buduća energetska bezbjednost.