"Priča o Srbiji u EU do 2025. godine i tome da će istovremeno biti primljene i BiH, Makedonija i Crna Gora zvuče jednako ubjedljivo kao i da će to biti za nekoliko decenija", rekao je Kecmanović, komentarišući izvještaj Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma britanskog parlamenta u kome se navodi da su zemlje Balkana od članstva u EU udaljene još nekoliko decenija, te da im životni standard kasni za Unijom 50 do 60 godina. 

Kecmanović je ocijenio da je EU "po samoocjeni vodećih evrokrata u velikoj krizi podijeljena između starih i novih članica, razapeta između SAD i Rusije i sukobljena između širenja i sužavanja". 

"EU je u dilemi da li će biti superdržava ili zajednica suverenih država, posvađana oko migranata. Od četiri modela konsolidacije koji su lani predloženi na forumima EU nijedan nije prihvaćen, a ni u jednom se proširenje i ne pominje. Prirodno je da je EU izgubila raniju privlačnost, tim više što se nama nude pouzdaniji partneri", naveo je Kecmanović. 

Prema njegovim riječima, Brisel i kandidati igraju igre bez granica. 

"Oni nas bajagi stalno srdačno zovu i mi se bajagi upinjemo da stignemo, iako svi znamo da je to dijalog između laže i paralaže", naglasio je Kecmanović. 

On je rekao da bi EU, da to stvarno hoće, primila BiH i zemlje zapadnog Balkana kao Bugarsku i Rumuniju. 

"A, u zamjenu za to smo dobili `beskonačni proces` kome se ne vidi kraj. Sastaju se svake godine i poslije skupih samita donose načelne optimističke zaključke, formiraju razne potkomitete, komisije, odbore... Tako se mobiliše sve veći broj plaćenih evroentuzijasta, ali uprkos tome evroskepticizam je većinsko raspoloženje i u porastu. Istovremeno, ankete u novim članicama EU pokazuju da običan svijet ne primjećuje da im je EU donijela boljitak", objasnio je Kecmanović. 

On je istakao da je proevropska orijentacija postala moda i trend, te da se nijedna nova članica poslije 30 godina nije ni primakla zapadnom standardu. 

Kecmanović je u pogledu mogućnosti članstva zemalja zapadnog Balkana u EU podsjetio na anegdotu da će se EU, po prijemu BiH, raspasti, naglasivši da nipošto nije za to da se Srpska povuče iz igre sa EU. 

"Zamislite kako bi naši zapadni `prijatelji` reagovali da Srpska zvanično oglasi da je odustala od evrointegracija?! Odmah bi Srbe proglasili opakim evroazijatima, bez obzira što bi to odgovaralo demokratskoj većini naroda. Uostalom, evropeizam je svakako bolji od angloameričkog neokolonijalizma ili turskog neoosmanizma. Slaba EU daje najviše prostora da se Srpska bori za nacionalni suverenitet i slobodu", poručio je Kecmanović. 

Kada je riječ o odnosu Britanije prema zemljama Balkana, Kecmanović je naveo da su u toj zemlji najgrlatiji u kritici EU što je zapostavila proširenje i prepustila Balkan drugima, ali i najaktivniji u borbi protiv "malignog uticaja" Rusije na slovensko-pravoslavne narode, u čemu su glavna meta "mali Rusi" ili Srbi u Srbiji i Srpskoj. 

Kecmanović je rekao da evropske perspektive pomenutih zemalja nisu baš toliko obeshrabrujuće koliko to britanski parlament želi da poruči. 

"Sve do Bregzita i Britanci su nam sa ostalim članicama EU vrtili mantru `jedva vas čekamo, sve ostalo zavisi od vas`. Iako bi poslije Bregzita bilo logično da kažu `više nas nije briga za evropske perspektive Balkana`, oni su se, naprotiv, angažovali više nego ikad, ali sada da Balkancima dokažu da im od EU nema ništa. U tom smislu London, pod patronatom Vašingtona, nastupa protiv Brisela i Berlina u borbi za primat u našem regionu", naveo je Kecmanović. 

On je dodao da je to bilo očigledno i u britanskoj deklaraciji o "srpskoj genocidnosti" koja je stigla do Savjeta bezbjednosti UN, kao i u tome da 40 pripadnika SAS-a nepozvani dolaze u BiH da obezbijede demokratske izbore u Srpskoj i zaštite ih od ruskog miješanja. 

"Britanci, iako više nisu među najvećim političkim igračima, vide svoju šansu da preuzmu kontrolu nad zapadnim Balkanom, mimo Brisela. Poenta poruke britanskog parlamenta: EU nije vaša realna perspektiva, ali tu je Ujedinjeno Kraljevstvo sa svojim vojnim specijalcima koji su već spremni na terenu da povedu odlučnu i efikasnu angloameričku intervenciju", navodi Kecmanović. 

On pojašnjava da Britanci u tome imaju i veliko kolonijalno iskustvo, obavještajnu infrastrukturu i tradicionalnu saradnju sa Turskom, zbog čega je značajno što je vlast u Srpskoj o specijalcima otvoreno progovorila i bar ih spriječila da rade "ispod žita". 

"Nervozna reakcija britanskog Forin ofisa ukazuje na to da su uhvaćeni na djelu", naveo je Kecmanović.