On je naglasio da su svi, pa i bošnjačke političke strukture, shvatili da je bespredmetno za sprovođenje izbornih rezulata vezati ANP, odnosno Godišnji nacionalni program BiH u vezi sa NATO-om.

Karan je za RTRS naveo da Program reformi, koji će biti poslat u Brisel, nije u suprotnosti sa Rezolucijom Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti i da ga ne treba preuranjeno i negativno ocjenjivati jer će tek ući u proceduru.

"Tamo eksplicitno piše da on ne uvodi BiH u NATO. On to nije ni po sadržaju, niti po nazivu i obimu. Nije to ni po proceduri, niti u materijalnom smislu. Kompromisom je na tom planu postignuto da se u skladu sa tim dokumentom nastavljaju reformski procesi u BiH, a šta to sve znači pokazaće vrijeme", rekao je Karan.

On naglašava da prihvatanjem ovog dokumenta nije prekršena nijedna odluka parlamenta Srpske, kako tvrdi opozicija u Srpskoj, te je u Programu reformi naglašeno da svi budući procesi u BiH kada je riječ o NATO-u moraju zahtijevati nove odluke organa BiH, prije svega Predsjedništva i parlamenta BiH.

"To je jedina istina. Tu postoje mehanizmi da neki narod na to pristane ili ne. Sve drugo su spekulacije. BiH može da funkcioniše samo na bazi kompromisa, što je definisano i Ustavom", ističe Karan.

Prema njegovim riječima, konačnu riječ o /ne/ulasku u NATO ima narod Srpske na referendumu, što je navedeno i u posljednjim zaključcima posebne sjednice Narodne skupštine, obavezujućim za sve političke predstavnike Republike.

Uz nadu da će ovaj politički dogovor doprinijeti smanjenju političkih tenzija, Karan je istakao da je politički stav Srpske o NATO jasan i nepromjenjiv, sve do momenta ukoliko bi, eventualno, bila promijenjena Rezolucija Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti, pa i druga pitanja kada je riječ o Srbiji.

"Srpska prati politiku Srbije kada je riječ o NATO integracijama", naglašava Karan.

On je rekao da su se stranci pokazali kao remetilački faktor u postizanju dogovora političkih lidera u BiH.

"Imali su svoju ulogu, ali sada neka pakuju kofere i idu kući jer će time pomoći budućnosti BiH", poručuje Karan.

On je rekao i da je zahtjev za hitnu sjednicu Predstavničkog doma parlamenta BiH o promjeni Poslovnika tog doma, koji je inicirala opozicija u Srpskoj, bio težak udar na Republiku u smislu direktnog kršenja ključnih principa funkcionisanja parlamenta BiH i nesprovođenja izborne volje građana Srpske.

Karan, koji je i profesor ustavnog prava, rekao je da bi SNSD-ov Zoran Tegeltija, nakon imenovanja za predsjedavajućeg Savjeta ministara, trebalo da predloži svoj kabinet, o čemu će odlučivati Predstavnički dom parlamenta BiH.

On je istakao da je Srpska uspješno izdržala pomenute političke i ekonomske udare i pokazala da je samoodrživa i likvidna uprkos ranije prenesenim nadležnostima na nivo BiH.

"Ušli smo i u povećanje plata i penzija, a nova povećanja plata tek slijede od Nove godine", rekao je Karan.

On je dodao da je izvorni Dejtonski mirovni sporazum sjajan okvir za bitisanje svih u BiH, ali da je ogroman problem narušavanje njegovih osnovnih principa, posebno od faktora u Federaciji BiH, ali i visokih predstavnika koji su se ponašali neustavno i oduzimali nadležnosti Srpskoj.

"BiH je novonastala zemlja i nastala je od dva entiteta. Iz te činjenice, kao i konstitutivnosti tri naroda, proističe sve ostalo. U BiH se može živjeti uprkos svim različitostima, ali u skladu sa specifičnim oblikom federalnog uređenja u kojem niko ništa neće izgubiti i u kojem će svako imati svoje i način da to zaštiti", naglašava Karan.