"Iz dosadašnje prakse, mi nismo ništa drugo ni očekivali. Zločini nad Srbima se ne procesuiraju, a kada se procesuiraju, odu u neku svoju suprotnost. Pravilo je da se zločini nad Srbima mogu uraditi, makar to bila i djeca. Sve to je davno izašlo iz sfere prava i pravde", rekla je Komlenovićeva.

Ona je navela da je tokom granatiranja Kalinovika 3. juna 1995. godine po Drekovićevoj naredbi, osim smrtno nastradale petnaestogodišnje djevojčice, teško ranjeno više djece koja su igrom slučaja ostala živa.

"To je bio običan radni dan i škola je radila. Ništa što se desilo nije bilo slučajno jer mi nismo neki veliki grad da se nije moglo tačno procijeniti okruženje škole i centar ovog mjesta. Tu nije bilo nikakve slučajnosti niti greške. To je bila zla namjera i, nažalost, zločin bez kazne", navela je Komlenovićeva.

Ona je dodala da su razoreni i oštećeni objekti, među kojima je bila i škola, obnovljeni, ističući da se ovakvim radom Tužilaštva i Suda BiH rane na duši srpskog naroda ne mogu popraviti.

"Mislim da je kasno za sve ovo što se sada radi. Tek sada, poslije 23 godine, došli su vještaci po nalogu Tužilaštva da izvrše vještačenje, a to kako rade više je uvreda za srpski narod, posebno za djecu koja su ranjena", smatra Komlenovićeva.

Ona kaže da ubistvo bilo čijeg djeteta ne smije ostati nekažnjeno, ali da u ovom slučaju ne očekuje da će pravda pobijediti.

"Što se tiče ovog Suda i Tužilaštva, od njih nikada ništa dobro i pravično ne očekujem. Јedino što očekujem jeste da će jednog dana, ovakvi kakvi jesu, biti ukinuti. Oni su davno `zaradili` da prestanu sa radom", naglasila je Komlenovićeva.

Sud BiH juče je odbio prijedlog Tužilaštva za određivanje pritvora generalu takozvane Armije BiH Ramizu Drekoviću, kojeg su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH po nalogu Tužilaštva BiH uhapsili u Sarajevu u srijedu, 5. decembra, zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području mjesta Kalinovik kod Konjica 1995. godine.

Tužilaštvo je saopštilo da je Dreković pod istragom i osumnjičen da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije RBiH postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata.

Dreković je osumnjičen da je u proljeće 1995. godine izdao direktnu strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic, da izvrše neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.

Iz Tužilaštva navode da je granatiranje izvršeno iz artiljerijskih oružja velike razorne moći, u više navrata, tokom maja i juna 1995. godine, te da je usljed eksplozije granata ubijeno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica.

Granatiranje je prouzrokovalo veliko razaranje imovine i objekata.