U Kalinoviku trenutno živi oko dvije hiljade ljudi, a od 2008. godine do danas od kancerogenih bolesti umrlo ih je 56, dok ih sa ovom dijagnozom sada ima oko 13 odsto, izjavila je načelnik ove opštine Mileva Komlenović.
"Ovo su alarmantni podaci", kaže načelnik Kalinovika.
Ona kaže da je ova lokalna zajednica jedna u nizu onih koje su pretrpjele ogromnu štetu od NATO bombardovanja, tokom koga je totalno uništen tada tek izgrađeni moderni vodovodni sistem u ovoj lokalnoj zajednici.
"Nama su tim bombardovanjem potpuno uništena dva rezervoara za vodu kapaciteta od po 250 metara kubnih, što je za nas neprocjenjiva i nenadoknadiva šteta koja ni do dan danas nije sanirana. Bombardovani rezervoar i vodovod su u blizini centra Kalinovika", naglašava Komlenovićeva.
Šteta na donjem i gornjem dijelu kasarne, kao i uništavanje farme svinja predstavljali su, kaže ona, iživljavanje nad ljudima, njihovom imovinom i javnim resursima.
"Mi smo opština sa malim brojem stanovnika, pa valjda je svima jasno koliko nam je život svakog čovjeka važan i tada u tim ratnim vremenima, kao i danas", navodi Komlenovićeva.
Prema njenim riječima, u Kalinoviku trenutno živi oko dvije hiljade ljudi, a od 2008. godine do danas od kancerogenih bolesti umrlo ih je 56, dok ih sa ovom dijagnozom sada ima oko 13 odsto.
Ništa bolja situaciji, nastavlja ona, nije ni kada su je riječ o šteti na planu poljoprivredne i stočarstva.
Zbog bombardovanja, ali i poslije zbog uspostavljanja poligona za uništavanje municije i minsko-eksplozivnih sredstava gotovo totalno je uništen brend kalinovačke jagnjetine, kao i nekih poljoprivrednih proizvoda.
"Niko nije imao kontrolu šta se i kako uništava na tom poligonu. EUFOR i danas tu dolazi u nenajavljene posjete, a nekada vrše i bojeva gađanja. Naši mještani to doživljavaju kao bahatost jer nerijetko dolazi do oštećenja kuća ili stradanja domaćih životinja", navodi Komlenovićeva.
Prema njenim riječima, zahtjevi za naknadu štete nikada nisu realizovani, a opština Klainovik nije i ne može biti zadovoljna ni ignorantskim odnosom Predsjedništva BiH i Savjeta ministara.
U Republici Srpskoj raste broj oboljelih od karcinoma i samo od 2005. do 2015. godine povećan je za 50 odsto, a stručnjaci smatraju da je neophodno sprovesti istraživanja da bi bilo utvrđeno da li je to posljedica NATO bombardovanje 1995. godine projektilima sa osiromašenim uranijumom.
Prema podacima iz Registra malignih bolesti, koji je 2001. godine ustanovio Institut za javno zdravstvo Srpske, 2005. godine u Republici Srpskoj bilo je 3.907 novooboljelih, pet godina kasnije 4.986, dok ih je 2015. godine bilo 5.972.
Podaci Instituta za javno zdravstvo Srpske pokazuju da je od malignih bolesti u Republici Srpskoj 2005. godine umrlo 2.673 lica, 2010. godine 2.670, a 2015. godine 3.113 lica.
