Cvijanovićeva je napomenula da Vlada ima većinu, te da je koalicija, koja je pretrpjela određene izmjene u prethodnom periodu, i dalje stabilna i radi svoj posao.

"Koordinacija između institucija postoji i stanje je ekonomski održivo, uprkos velikom naletu ekonomskih teškoća i finansijskih izdataka", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Republika Srpska je mnoga sredstva koja su bila planirana za neku sasvim drugu namjenu, u posljednjih godinu dana preusmjerila prvenstveno u zdravstvo, a zatim u podršku privredi.

Cvijanovićeva je napomenula da to ne znači da je Srpska odustala od nekih važnih infrastrukturnih projekata, već samo da je dinamika njihove realizacije pomjerena.

Ona je podsjetila da je Republika Srpska od polovine 2016. godine ušla u fazu stabilnosti, nakon čega su penzije prebačene na trezorski sistem poslovanja, čime je obezbijeđena dodatna sigurnost njihove isplate.

"To je naravno napravilo neke poremećaju u budžetu kada je riječ o isplati nekih drugih budžetskih korisnika, jer smo mi tada bukvalno dali penzionerima poziciju broj jedan u budžetu", dodala je Cvijanovićeva.

Godinu ili dvije nakon toga, podsjetila je Cvijanovićeva, Srpska je bila lider u regiji, da bi u prošlu godinu ušla sa značajnim suficitom, što je dalo dobru početnu osnovu da uđe u krizu ne osiromašena, nego sa prilično stabilnim budžetom.

"Prve tranše koje su išle prema zdravstvu i privredi mogle su da se realizuju upravo na osnovu takve budžetske osnove", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Srpskoj je na dobrom odgovoru na prvi udar krize pomogao i program izgradnje bolnica širom Republike, koji je 2006. godine pokrenula Vlada na čijem je čelu tada bio Milorad Dodik.

"Plan je bio da u svakom regionalnom centru mora da bude jaka, moderna, savremena, dobo opremljena bolnica sa stručnim kadrom. Taj smo koncept priveli kraju. Tu je još izgradnja dobojske bolnice, ostalo je manje-više poslagano i to nam je pomoglo da spremno prevazićemo prvi udar krize. LJudima se lakše organizovati i reorganizovati kada imaju sve uslove za rad", navela je Cvijanovićeva.

Ona je navela da Republika Srpska nije prezadužena, te podsjetila da je Srpska u 2018. godinu ušla sa zaduženošću od 38,5 odsto u odnosu na BDP, što je bilo daleko manje od svih država u okruženju.

"Zaduženost je tema za opoziciju, koja će uvijek govoriti da smo prezaduženi. Međutim, dok god sisitem funkcioniše i možete više da vraćate nego što uzimate, ne bi trebalo da bude problema", objasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Republika Srpska je autonomna u izvršavanju svojih obaveza i nema problem da opslužuje sve što je njena budžetska obaveza, u prilog čemu govori činjenica da u prethodnoj godini nije bilo smanjenja plata, da se pomagalo realnom sektoru, ali i da je Vlada na sebe preuzela teret određenih zaduženja da bi opštinama oslobodila sredstva.

"Mi možemo samostalno izvršavati sve obaveze, zato što su naši sistemi tako i napravljeni, osim indirektnih poreza. Bilo bi dobro da među entitetima i sa nivoom BiH postoji pravi partnerski odnos, bolja koordinacija i interakcija, ne samo kad su u pitanju neka krizna vremena i kada treba da idu zajedno prema MMF-u ili nekim drugim izvorima finansiranja, nego generalno", istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je objasnila da komunikacija između entiteta i sa nivom BiH postoji, ali da nije onakva kakva bi bilo prirodno da bude.

"Zašto saradnja nije bolja? Zato što su te neke operativno-tehničke stvari, opterećene teškim političkim pitanjima koja nas dijele i o kojima nikad neće biti saglasnosti. Kad njih stavljate u prvi plan, onda naravno zatvarate prostor i onim ljudima koji bi se željeli baviti operativnim temama", naglasila je predsjednik Srpske.