U Evropi se svake godine baci 25 miliona tona plastike i sve to završi u životnoj sredini, a velika količina otpada se deponuje i u Jadranskom moru.
Ove nedjelje se održava Opšta skupština UN-a o zaštiti životne sredine. Jedna od tema je "plastična kriza".
Prema riječima Slavena Dobrovića, bivšeg hrvatskog ministra zaštite životne sredine, ovaj problem je aktuelan i svi trebaju sa tim da se upoznaju, piše Poslovni dnevnik.
On kaže da su sva mora svijeta puna plastike, a reč je o materijalu koji ima izuzetna svojstva. Ljudi čine zločin kada ga bacaju u prirodu.
"Plastika se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjir, budući da veliki procenat plodova mora u Jadranu sadrži plastiku u svom organizmu," rekao je Dobrović.
Sedam od 10 riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Dobrović kaže da, prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao otpad, a koja se ne razgrađuje. Ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru i nažalost je prisutna i u hrani.