Sekretar Udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je Srni da se Hrvatskoj kao bumerang vratilo to što su protjerali Srbe, jer su prostori na kojima su nekad živjeli sada pusti.
Budimir je rekao da su pojedini dijelovi Hrvatske etnički očišćeni u "Oluji", kakva je i njegova rodna Lika, danas među najnenaseljenijim područjima na planeti.
"Ako se Srbi ne vrate na te prostore, siguran sam da će to biti pusta zemlja. Na prostoru gdje je moj zavičaj Lika i opština Gračac na jedan kilometar kvadratni dolaze dva stanovnika. Neke pustinje u svijetu imaju više stanovnika, nego što ih danas ima opština Gračac", naveo je Budimir.
Budimir je istakao da na prostoru Like, zaleđine Dalmacije, Zapadne Slavonije, mogu živjeti samo Srbi, jer su to prostori koje su kroz vijekove oplemenili svojim prisustvom i to je njihova djedovina.
"Budući da su Srbi protjerani, ti prostori su zarasli u korov i šipražje i tamo gotovo da se ništa ne dešava. Naravno da tamo više ne mogu da žive ni Hrvati, a akcije nekih hrvatskih političara da se tamo nasele neki iz Ukrajine i Bjelorusije zaista govore da su Hrvatima svi preči osim onih koji su tamo živjeli", rekao je Budimir.
On je naveo da su minimalne šanse za ostanak i povratak Srba, kojih je sada u Hrvatskoj ispod tri odsto, čime se, kako je naglasio, i više nego što je planirano ostvario plan "oca nacije" Franje Tuđmana da ih svede na četiri odsto.
Budimir je rekao i da Hrvatska u kontinuitetu ne poštuje međunarodno pravo i konvencije, ali ni zakon o nacionalnim manjinama koji je sama donijela.
"Čini mi se da će, ako se nešto ne promijeni, nestati Srba iz Hrvatske. Svi mi o tom pitanju moramo biti agilniji - od predstavnika Srba u Saboru, matične države i neprestano ukazivati međunarodnoj zajednici na težak položaj Srba u Hrvatskoj", smatra Budimir.
Budimir je ukazao da je i Hrvatima, bez obzira što su "riješili srpsko pitanje", Hrvatska postala tijesna, budući da je od 2013. godine, kada je postala članica EU, napustilo između 300.000 i 400.000 njenih građana.
"Samo sa područja dalmatinske Zagore otišlo je 40.000 Hrvata, a iz Knina njih oko 4.000. Očito da nisu iznevjerena samo očekivanja Srba da se mogu vratiti i mirno živjeti na svojim ognjištima, nego i Hrvata da će bez Srba bolje živjeti", zaključio je Budimir.
