Prvi napad hrvatskih specijalaca na krajiške Srbe izveden je na današnji dan prije 31 godinu na Plitvičkim jezerima, a taj događaj, poznat kao "krvavi Uskrs", bio je prvi oružani sukob na tlu tadašnje Јugoslavije.
Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas" u saopštenju za javnost objašnjava da je uvod u sukob, koji se dogodio 31. marta 1991. godine na Plitvicama, bila neustavna odluka Hrvatske o prestanku važenja tadašnjih saveznih zakona i o razdruživanju od Јugoslavije.
"Veritas" podsjeća da je na tu odluku, donesenu u februaru 1991. godine, ondašnja Srpska Autonomna Oblast /SAO/ Krajina odgovorila Rezolucijom o razdruživanju od Republike Hrvatske.
"Krajiški Srbi su 25. marta organizovali `miting istine` na Plitvicama sa zahtjevom da Nacionalni park `Plitvička jezera` ostane u sastavu SAO Krajine", navodi "Veritas".
Iz ovog centra napominju da su dva kasnije na ulazima u Nacionalni park "Plitvička jezera" istaknute srpske i jugoslovenske zastave, dok su 29. marta "martićevci" iz Knina zauzeli zgradu Nacionalnog parka.
- U ranim jutarnjim časovima 31. marta, iz Zagreba je prema Plitvicama, s nekoliko autobusa, kombija i privatnih vozila, te jednim transporterom, krenula kolona od oko 400 hrvatskih specijalaca - podsjeća "Veritas".
Hrvatske oružane snage su na Plitvička jezera krenule da, kako su tada navele, uvedu ustavnopravni poredak na području Nacionalnog parka.
U "Veritasu" ukazuju da se dio hrvatskih specijalaca kamuflirao u turiste s namjerom da izvrše "prepad iznutra" na krajiške teritorijalce i "martićevce".
Međutim, Srbi su očekivali napad, pa su u zasjedi sačekali hrvatske specijalce.
Pucnjava je, kako kažu u "Veritasu", počela na katolički Uskrs između 6.00 i 7.00 časova, a brojčano nadmoćniji hrvatski specijalci, uz pomoć onih kamufliranih u goste, uspjeli su da zauzmu hotele i do podneva uspostave kontrolu nad nacionalnim parkom.
- Dalju eskalaciju sukoba spriječila je ЈNA, koja se između suprotstavljenih strana postavila kao "tampon zona" - podsjeća "Veritas".
Na hrvatskoj strani poginuo je specijalac Јosip Јović /22/, a ranjeno je dvadesetak učesnika napada na Srbe na Plitvicama.
Na srpskoj strani stradao je teritorijalac Rajko Vukadinović /32/ iz Korenice, dok ih je 17 zarobljeno.
"Oni su zbog pogibije `redarstvenika` krvnički prebijani sve do njihove razmjene 13. avgusta 1991. godine", ističe "Veritas".
Oni napominju da mnogi smatraju da je sukob na Plitvicama od 31. marta 1991. godine bio početak rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka.
Tog dana pravoslavni vjernici su slavili Cvijeti, a katolici Uskrs, zbog čega su mediji ovaj događaj i nazvali "krvavi Uskrs"
